Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu prošlog je vikenda bio poprište neobičnog eksperimenta: klavijature ravnatelja zagrebačke filharmonije Filipa Faka spojene su na elektroničku Teslinu zavojnicu koju je izradio mladi entuzijast Ivan Kožar. Pod prstima uglednog pijanista Schubertova skladba pretakala se u električne impulse koji su se prenosili u zavojnicu iz koje su u ritmu i na frekvenciji glazbe frcale munje, uz moćan elektronički zvuk.
Taj eksperiment bio je dio pripremnih snimanja za glazbeno-scenski projekt “Nikola Tesla: puni krug” autora Petre Radin i Marija Kovača, koji će 8. studenoga biti premijerno izveden u New Yorku. U njemu uz Filipa Faka sudjeluju glumci Vladimir Tintor i Hana Hegedušić te sopranistica Josipa Bilić.
– Projekt “Tesla: puni krug” kruna je višegodišnjeg bavljenja kazalištaraca iz Tvornice lutaka likom i djelom Nikole Tesle, svjetski najpoznatijeg znanstvenika rođenog u Hrvatskoj. Nakon čitavog niza predstava i performansa izvedenih u Zagrebu, Gospiću i Smiljanu došlo je vrijeme da pratimo Teslin trag do države u kojoj se proslavio i ostvario svoje najznačajnije znanstvene uspjehe. Kombinacijom performansa, klasične dramske predstave, klavirskog koncerta i opere, dramaturški ćemo zaokružiti priču o Tesli tamo gdje se krug njegova života zatvorio – u New Yorku. Mjesto radnje bit će proslavljeni restoran Delmonico’s, u kojem je Tesla vrlo često boravio, i Pastoralni centar bl. Ivana Merza, za zajednicu Hrvata u Astoriji – rekao nam je redatelj Mario Kovač.
Performans će biti svojevrsni vremeplov kroz Teslin život i podsjetnik na ključna mjesta njegova stvaranja s naglaskom na neortodoksne procese razmišljanja po kojima se odvajao od većine znanstvene zajednice. Bljeskovi, koje sam opisuje kao vrlo inspirativne za svoj rad, čine okosnicu zvučnog i vizualnog materijala od kojih će biti sastavljena ova izvedba. Uz klavir, instrumentarij performansa činit će i dva neobična i rijetka instrumenta: Teslina zavojnica i teremin koji će pratiti videomaterijale snimljene u Smiljanu, čime će naši umjetnici simbolično zatvoriti puni krug njegova života i rada.
– Meni je zanimljivo to njegovo stvaralaštvo. Kako iz ničega nastaje nešto, od kuda to dođe? Kako se materijalizira ideja u njegovim bljeskovima? Koliko je utjecalo djetinjstvo u Lici na ono što je postao i zašto je majka Đuka važna karika u njegovu životu? Skakao je s kišobranom s krova i polomio se, spajao hruštove na elise, satima promatrao svog mačka i otkrivao tajne elektriciteta, svjedočio bratovoj smrti od udarca konja. Živio je u divljini, okružen medvjedima, vukovima, jastrebovimam s prvim susjedima na kilometre udaljenima. Nakon bratove smrti okreće se svojoj nutrini i otkriva svemir – dodaje Petra Radin ističući da se pita i što bi Tesla rekao da vidi kako se njegovi izumi danas koriste.
Genijalnog znanstvenika iznimnom uvjerljivošću utjelovio je glumac Vladimir Tintor, koji kaže da je uzbuđen što je dobio priliku ući u cipele Prometeja novoga doba.
– Moj tata, inženjer elektrotehnike, kad je čuo da ću igrati Teslu, samo je rekao: oduvijek sam se htio približiti tom genijalnom umu, ti sad živiš moj san, a svoju stvarnost – rekao nam je Tintor nakon snimanja u Smiljanu.
Prošle nedjelje pratili smo ga u uzbudljivoj igri s Hanom Hegedušić, glumicom koja je utjelovila po svemu naprednu i neobičnu Teslinu majku, koja je, osim što je tečno govorila tri jezika, i sama bila izumiteljica.
– Sudjelovanje u projektu “Tesla: puni krug” velika je čast i privilegij. Već sam surađivala s Marijem Kovačem i Petrom Radin i raditi s njima je gušt i zadovoljstvo. Nisam nikad bila u New Yorku i zahvalna sam im na ovoj prilici i povjerenju. Meni kad Petra kaže: Hana, ti moraš ući u ovu suknju, ja uđem u suknju – rekla je glumica koja je svojim šalama podizala atmosferu u tehnički zahtjevnim trenucima na setu. Čitavo snimanje u Smiljanu djelovalo je kao da se okupila grupa s kojom bi se i Tesla rado družio: grupa zanesenjaka koji su se hrabro otisnuli u ovaj neobičan i potencijalno opasan eksperiment – zbog visokog napona u zavojnici s kojom su radili, čitavo se vrijeme pazilo da nekoga ne sprži struja.
Na setu su veliku ulogu imali i golubovi – čak pet kaveza koje je donio lokalni uzgajivač, a koji su bili statisti u poetičnim filmskim prizorima. Tesla je, podsjetimo, ključni dio svojega života proveo živeći s golubovima, a kada je njegova omiljena golubica umrla, umro je i on. U metaforičnom prikazu tog odnosa, u ulozi golubice našla se naša sopranistica Josipa Bilić.
– Nema tog nebodera na Manhattanu čija se visina može mjeriti s naponom uzbuđenja naše grupe kreativaca, potpuno različitih, a potpuno nadopunjujućih u svojoj misiji; probuditi veći interes za život našeg inovativnog izumitelja – genijalca, u gradu poznatom upravo po neugasivoj električnoj energiji. Prezahvalna sam na ovoj nestvarnoj prilici i debiju baš tamo gdje stoji kultna operna kuća u svijetu. Svaka golubica s Trga zavidi mi što ću prvi put raširenih krila letjeti New Yorkom – rekla nam je Josipa.
Posebno se, kaže, raduje što ih u ovoj avanturi prati i Filip Fak kojeg još uvijek oslovljava s “profesore”. Čovjeka koji je nedavno ušao u vruću fotelju šefa Filharmonije na snimanju smo gledali u mnogo opuštenijem i razigranijem izdanju, pogotovo kada je na njegov instrument spojen Teslin izum, a pijanist nije odolio da na zavojnici uz klasične skladbe ne odsvira i neke diskostandarde.
– Nikola Tesla zadužio je čitavo čovječanstvo svojim izumima, pa tako i nas glazbenike specifično – on je jedan od najzaslužnijih za razvoj tehnologije koja je omogućila da je danas glazbena umjetnost globalno dostupna, praktički u svakom domu. Ali, osim toga, Nikola Tesla, kao vrlo svestran i sveobuhvatan genij, ostaje trajna inspiracija svakom umjetniku i znanstveniku, pa i svakom čovjeku koji aspirira k višim ciljevima u svom životu. Ovim projektom slavimo njegov život, lik i djelo, ali i ostavštinu čovjeka koji “nije hodao malen ispod zvijezda”, već se zvijezdama približio još za vrijeme svog ovozemaljskog života – rekao nam je Fak.
Svjetska premijera ovog kompleksnog projekta pod pokroviteljstvom Večernjeg lista bit će 8. studenoga, na dan kada je Nikola Tesla patentirao svoj izum na daljinsko upravljanje. Ta se vijest u New Yorku brzo proširila, pa je već u prvim danima i bez posebnog marketinga razgrabljeno 250 ulaznica za izvedbu u hrvatskoj zajednici, a posebna ekskluziva bit će intimna izvedba u Teslinoj sali u Delmonico’su, u kojoj će biti mjesta za samo 20 ljudi! Nakon New Yorka, performans će na Dan Nikole Tesle u siječnju 2024. biti izveden u zagrebačkom Tehničkom muzeju koji nosi njegovo ime, za njegov rođendan u Smiljanu. Pripremaju se i nove suradnje sa Zagrebačkom filharmonijom zahvaljujući kojoj će, doznajemo, orkestar pod ravnanjem šefa dirigenta Dawida Runtza prvi put u povijesti svirati uz Teslinu zavojnicu!
