U 91. godini preminula je istaknuta hrvatska književnica i prevoditeljica Irena Vrkljan.
Rođena je u Beogradu 21. kolovoza 1930., a u djetinjstvu s obitelji seli u Zagreb. Studij arheologije i germanistike završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Režiju je studirala na berlinskoj Akademiji za film i televiziju, gdje je upoznala i svog supruga Benna Meyera-Wehlacka, tada docenta dramaturgije. Dugi niz godina zatim živjela je na relaciji Berlin-Zagreb, da bi se u Hrvatsku trajno preselila 2014. godine.
Svoju posljednju knjigu "Protokol jednog rastanka" iz 2015. godine posvetila je preminulom suprugu. Za Večernji list tada je otkrila kako je berlinsku Akademiju upisala na nagovor prijatelja, a ljubav s docentom Bennom na fakultetu bila je ljubav na prvi pogled.
- Prijatelj Erich Kubi, novinar Der Spiegela i Sterna, rekao mi je da bi bilo dobro da vidim svoj život u Zagrebu izvana jer da u Zagrebu živim kao razmažena princeza. On mi je poslao formulare za akademiju. Primili su me iako sam bila najstarija - ispričala je Vrkljan.
Pisati je počela još pedesetih godina prošlog stoljeća u okviru tzv. "krugovaša", okupljenih oko časopisa za književnost i kulturu "Krugovi". U tom razdoblju sa Zvonimirom Golobom prevodila je djela njemačkih autora poput Remarquea, Wolfganga Otta, H. W. Richtera... Objavila je više od dvadeset knjiga, zbirki poezije, proze, romana i eseja, a pisala je scenarije za televizijske i radijske drame. Od 1960. do 1971. bila je i urednica televizijske emisije "Portreti i susreti", sa suprugom pisala je radio-drame, a na njemački prevela je antologiju hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom času".
Dobitnica je brojnih književnih nagrada, među kojima su nagrada Tin Ujević za najbolju knjigu poezije "U koži moje sestre", Ksaver Šandor Gjalski za knjigu "Svila, škare", Ivan Goran Kovačić za roman "Marina ili o biografiji", nagrada HAZU za roman "Posljednje putovanje u Beč", Kiklop za pjesničku zbirku "Koračam kroz sobu" te Vladimir Nazor za životno djelo. Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ostat će zapamćena i po nadimku "hrvatska Virginija Woolf".
