Kakve veze imaju vodik i kreativnost? I kako su i s jednim i s drugim povezani statističari? Odgovore nudi Kreativna riznica – popularizacijski simpozij znanstvenika i praktičara okupljenih oko milenijske uloge kreativne industrije. Kreativna riznica održava se jednom godišnje na osječkom Ekonomskom fakultetu, aktivno povezuje kulturu i gospodarstvo, a osma po redu na rasporedu je od 27. do 29. travnja.
– Kreativna industrija proizvodi kulturne i kreativne proizvode zaštićene autorskim pravima, projektno je organizirana i temeljena na znanju, idejnosti, talentima i inovacijama – započinje Josipa Mijoč s Ekonomskog fakulteta.
Organizacijski, proteže se na 12 sektora, a to su arhitektura, audiovizualne umjetnosti, baština, dizajn, glazba, izvedbene umjetnosti, knjiga/nakladništvo, mediji, oglašavanje i tržišne komunikacije, primijenjene umjetnosti, računalne igre/novi mediji i vizualne umjetnosti. Takav se model, naime, predlaže za Hrvatsku, dok je u svijetu poznat veći broj organizacijskih modela.
– Velika Britanija i Australija predvodnici su u organizacijskim modelima kreativne industrije te od nje, uz SAD, ubiru najveće prihode. Organiziranost kreativne industrije jedna je od mjera razvijenosti društva. Republici Hrvatskoj potrebna je međusektorska suradnja kojom bi se uredile sastavnice dvanaest sektora kreativne industrije te time zaštitila autorska i radna prava heterogenih kulturnih i kreativnih djelatnika. Zalažemo se za osvježavanje Nacionalne klasifikacije djelatnosti u koju bi se uvrstile postojeće, ali još uvijek neimenovane djelatnosti jer kreativna industrija neprestance donosi nove aktivnosti. Sve navedeno potaknulo bi promjene u obrazovanju, ali i u gradovima kao prostorima posebno prikladnim za razvijanje vlastitih kreativnih modela – pojašnjava ona.
Profesorica Mijoč jedna je od autorica publikacije "Kreativna industrija grada Osijeka", objelodanjene koncem protekle godine, a čime je Osijek postao prvi grad u Hrvatskoj koji posjeduje takvu analizu neophodnu za izgradnju kulturne strategije grada. A kreativna industrija proizvodi nova radna mjesta kojih je toliko da ih ne prate postojeće nomenklature djelatnosti. Neka od novih zanimanja su influencer, posrednik u oblaku, bloger, vloger, DJ, književni agent, turistički redatelj, dizajner doživljaja, kreativni strateg, osobni asistent, virtualni asistent, modni savjetnik, interaktivni promotor, medijski tehničar, arhitekt mrežnog mjesta, producent videoigara...
– Ekonomisti su početkom milenija uočili nastajanje kreativne industrije – industrije novoga doba koja ostvaruje zamjetne gospodarske učinke unatoč nepostojanju institucionalnog okvira. Poznato je da ekonomisti svojim modelima organiziraju djelatnosti te ih objedinjuju u sektore, a potom sektore u industriju. Kreativnoj industriji potrebna je upravo takva pomoć, a da smo kao ekonomisti populariziranjem kreativne industrije učinili potreban pomak, potvrđuje Državna nagrada za znanost koja nam je za Kreativnu riznicu dodijeljena 2018. godine. Uspostavili smo mentorske suradnje studenata i profesora Sveučilišta J. J. Strossmayera, ali i šire jer su partneri Kreativne industrije i druga sveučilišta. Studenti na Kreativnoj riznici istražuju kreativnu industriju te uz teorijska znanja unapređuju vještine javnog nastupa, organiziranja velikoga događaja, pisanja objava, komunikacije s medijima i grafičkog oblikovanja – govori Jasna Horvat, studentima i kolegama poznata kao profesorica statistike, a široj javnosti i kao književnica.
Kreativna riznica, kao popularizacijski simpozij Ekonomskog fakulteta u Osijeku, od 2015. jednom godišnje raspravlja o aktualnim temama kreativne industrije. Pogled je to u suvremene tijekove i mogućnosti koje kreativna industrija nudi na poslovnome planu te studentima otvara nove mogućnosti (samo)zapošljavanja. Riznica je jedinstvena po svom volonterskom karakteru i tisućama besplatnih sati studenata, profesora i izlagača koji svoje vrijeme ugrađuju u populariziranje kreativne industrije. Riznica je jednima i dio studentske prakse, dok drugi u svojim seminarskim radovima analiziraju panel rasprave.
– Vodik je najkreativniji kemijski element i dominira svemirom, u kojemu ga je čak 70 posto. Vodikova je kreativnost rezultat njegove jednostavne građe i visoke pokretljivosti, a o vodikovoj važnosti za ljudski život govori i to što on s kisikom čini vodu. Krovna tema ovogodišnje Riznice, tako, simbolički proslavlja vodikovu kreativnost s ciljem da od vodika preuzmemo načine rasprostranjenosti. Riznica također potiče na razmišljanje o vodiku kao energentu budućnosti, što je temeljna preokupacija posljednjih društveno-političkih zbivanja. Valja podsjetiti kako je nedavno donesena Energetska strategija EU po kojoj do 2050. vodik treba zamijeniti fosilna goriva – navodi profesorica Horvat.
U programu ovogodišnje Kreativne riznice naglasak je na panelima s više sudionika i rasprave o aktualnim temama, kao što su "Redatelji doživljaja", gdje će se razgovarati o turističkom režiranju doživljaja, ili "Era mladih kreativaca", s prenošenjem iskustava o novim poslovima u kreativnoj industriji.
– Program će donijeti 108 izlagača i 28 različitih sadržaja uz prijenos slike uživo, uspostavljen u pandemijskim godinama. Osim uživo, program Kreativne riznice prenosit će se na YouTube kanalu Instituta Andizet i na Facebook stranici Kreativne riznice – navodi pak Ivana Jobst s Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.
