Ova će se poruka uništiti za pet sekundi. Tu su rečenicu gledatelji obavezno čuli na početku svake epizode serije "Nemoguća misija" ("Mission: Impossible"). Agent Jim Phelps (Peter Graves) nikada nije uživo dobio zapovijedi za novu misiju i nikada nije vidio naručitelja. Uvijek je to bio glas na magnetofonskoj traci koju je nalazio na čudnim mjestima – u muzeju, trgovini, knjižnici, javnom zahodu i drugdje – a traka je obično bila kamuflirana u knjizi, bombonijeri ili nekom drugom proizvodu. Glas bi mu ukratko opisao što mora napraviti, nakon spomenute rečenice iz trake bi suknuo plavičasti dim i misija je mogla početi. Serija je bila jako popularna u Americi i u drugim zapadnim zemljama. Šezdesetih godina prošlog stoljeća špijunske serije bile su iznimno gledane, već i zbog hladnog rata koji je bio svakodnevica. Snimane su u velikom broju, a nama su najpoznatije "Šifra U.N.C.L.E." ("The Man from U.N.C.L.E.") i "Ulovi Smarta" ("Get Smart"). Ništa od toga u bivšoj državi nismo gledali jer su neprijatelji i negativci uglavnom bili komunisti iz istočnog bloka pa to nije baš bilo podobno, a u ovoj državi takvi programi već su bili zastarjeli i nezanimljivi.
Da su spomenute dvije serije postojale i bile uspješne, saznali smo tek kad su snimljeni istoimeni filmovi, a podjednak je slučaj bio i s "Nemogućom misijom". "Misija" je bila najpopularnija, doživjela je sedam sezona od 1966. do 1973., ukupno 171 epizodu, trajala je najdulje od spomenutih serija. Čak je krajem osamdesetih snimljena i nova verzija, opet s Gravesom u ulozi Phelpsa. Premda je serija obilovala zgodnim i tehnološki naprednim spravicama, nije se mogla mjeriti s izvornikom, a i hladni rat se lagano topio te je nova serija nestala nakon druge sezone. Ništa od toga mi nismo gledali iako smo preko glazbe znali da postoji serija s tim naslovom. "Misija" je imala upečatljivu i hitoidnu uvodnu temu koju je skladao poznati i nagrađivani Lalo Schifrin, toliko poznatu da se povremeno mogla čuti i kod nas. Schifrin je za tu glazbu triput dobio nagradu Emmy, a u dugoj karijeri čak je šest puta bio nominiran za Oscar za najbolju glazbu ili originalnu pjesmu (počasni Oscar napokon je dobio 2019.).
Filmovi i serije od samih početaka televizije imali su isprepleten život. Još 1950-ih godina snimljeni su filmovi "I Love Lucy" i "Dragnet" prema istoimenim rado gledanim serijama. Pred kraj prošlog stoljeća krenuo je novi val filmova po serijama i nije bilo važno kad je serija prikazivana. Nekad je čak bilo i bolje ako je serija bila pomalo zaboravljena. Primjerice, Harrison Ford je 1993. snimio "Bjegunca" prema seriji iz 1963. Godinu dana poslije snimljena je filmska verzija "Obitelji Kremenko". Oba su filma bila među pet najgledanijih ("Bjegunac" je završio kao treći najgledaniji 1993. godine) pa je postalo jasno da ljudi rado u kinu gledaju filmove po serijama, tim više ako je u glavnoj ulozi neka glumačka zvijezda. "Nemoguća misija," ona izvorna serija, imala je vjernu bazu fanova (ima ih i danas) i samo je trebalo zainteresirati neko poznato glumačko ime. Projekt se svidio Tomu Cruiseu i misija na velikom platnu mogla je početi.
Prvi film pojavio se 1996. godine i "razvalio" kinoblagajne. Samo su dva filma te godine bila uspješnija od "Misije" u američkim kinima, "Dan nezavisnosti" i "Twister". Slično je bilo i u ostalim dijelovima planeta, svjetski utržak zaustavio se na 458 milijuna dolara, što bi čak i danas predstavljalo respektabilnu zaradu. Film je režirao Brian De Palma ("Carrie", "Nedodirljivi"). Priča se oslonila na TV seriju te se opet pojavljuje Jim Phelps (Jon Voight). Phelps je u međuvremenu postao šef Službe za nemoguće misije, a najpouzdaniji operativac je Ethan Hunt (Cruise). No hladni rat je prošlost, svijet se promijenio zajedno sa Phelpsom, kojem je jedini cilj nešto zaraditi prije nego što se povuče pa postaje izdajnik. To je klasična špijunska priča u kojoj se do kraja ne zna tko je junak, a tko zlikovac. De Palma se u ranijim filmovima (npr. "Obučena da ubije") često bavio dvostrukim identitetima pa mu tema nije bila strana. Za standarde kasnijih misija, u ovoj prevladavaju trilerski elementi bez previše akcije, no dvije akcijske scene u filmu iznimne su. U prvoj Hunt visi na nitima iznad poda sobe koji ne smije dotaknuti jer će alarm poludjeti. Druga je još luđa: u tunel ispod La Manchea ulazi superbrzi vlak, a prati ga helikopter. Tunel je još bio svježa novost, atrakcija sam po sebi čak i bez ikakve akcije. Hunt je na krovu vlaka, a usred tunela skočit će na helikopter, izazvati eksploziju i doskočiti natrag na vlak. Na prigovore da je sve to besmisleno i nemoguće, autori su uglavnom upućivali na naslov – zar bi film naziva "Nemoguća misija" trebao prikazivati nešto drukčije?
Nemoguće ili ne, bilo je zabavno i bilo je gledano, a moguće je da je i promet tunelom prosperirao. Nastavak je naprosto bio neminovan. Drugu "Misiju" gledali smo 2000., a film je režirao John Woo. Iz današnje perspektive zaplet druge "Misije" je najzanimljiviji. Znanstvenici su pomiješali sve sojeve gripe u nadi da će otkriti univerzalni lijek protiv prehlade i gripe, no stvorili su čudovišni virus koji ubija u roku od 20 sati i sad ga se pokušavaju domoći teroristi. Naravno, opet ima dvostrukih špijuna i zamjena identiteta, što je tema kojom se Woo već bavio u filmu "Face/Off". Woo je u svoj film unio znatno više akcije. Junaci u njegovim filmovima obično pucaju s oružjem u svakoj ruci pa smo to vidjeli i ovdje. I De Palma i Woo obožavaju usporene snimke akcije, stoga su oba filma krcata takvim kadrovima. Woo voli motore pa nije izostala ni jurnjava na snažnim motociklima. U podzemne tunele smjestio je jato golubova. Nemoguće? Pa pogledajte naslov! Ali prizor bijele golubice koja prolijeće kroz plamen nakon eksplozije bio je silno efektan, gotov zadivljujući i nikome nije bilo važno je li tako nešto moguće. Gledatelji nisu imali prigovora, štoviše, film je završio kao najgledaniji film 2000. godine u svijetu s utrškom od 547 milijuna dolara.
Na treću misiju čekalo se dugih šest godina. Kreativne razlike odgodile su nastanak filma i otjerale s mjesta redatelja Davida Finchera i Joea Carnahana prije nego što je uskočio J. J. Abrams (kreator serije "Izgubljeni"). I scenarij se drastično mijenjao pa od početne ideje o trgovini ljudskim organima u krajnjem proizvodu nije ostalo ništa. Hunt ovaj put hvata Owena Daviana (Philip Seymour Hoffman) prije nego što ovaj teroristima uspije prodati tajanstvenu Zečju šapu. Kao i ranije, i ovaj put Hunt osim zadatka mora riješiti i pitanje krtice u službi. Hunt se oženio medicinskom sestrom Julijom (Michelle Monaghan) pa kad je Davian otme, slučaj za agenta poprima i osobnu notu. Šest godina ipak je bilo malo predugo razdoblje između dva filma te je ukupna zarada iznosila oko 400 milijuna dolara. Ispod očekivanja, no dovoljno da serijal nastavi život.
Samo je opet trebalo pronaći novog redatelja. Ovaj put izbor je pao na Brada Birda, filmaša koji je dotad režirao jedino crtiće ("Izbavitelji", "Juhu-hu"). Možda i zbog toga film "Nemoguća misija: Protokol duh" ima bar dvije scene koje kao da su izašle iz crtića. Hunt mora ukrasti važan dokument iz Kremlja, a tijekom pljačke služi se sredstvom kojeg se ne bi posramio ni kojot Wile u lovu na Pticu trkačicu – radi se o platnu koje projicira željenu sliku ovisno o položaju gledatelja. Druga je scena još poznatija i gotovo ikonička za cijeli serijal. To je onaj prizor u kojem Hunt visi na najvišoj zgradi na svijetu – Burj Khalifi u Dubaiju, a rukavice kojima se pridržava za staklo počinju otkazivati. Cruise je sam snimao na visini od oko 500 metara. Opet nemoguća vratolomija i opet to nikome nije smetalo. Četvrta "Misija" bila je najskuplja dotad (oko 150 milijuna dolara), no zaradila je više od prijašnjih filmova – malo manje od 700 milijuna dolara.
Od početnog gotovo klasičnog špijunskog trilera serijal se u kasnijim nastavcima pretvorio u akcijski triler. U svakom novom filmu bilo je sve više akcijskih scena i svaka sljedeća morala je biti atraktivnija od prethodne. Zapleti su gotovo postali izlika za što kompliciranije akcijske scene (primjerice, nikad nismo doznali što je Zečja šapa iz trećeg nastavka, ali to ionako nikome nije bilo bitno). Cruise svoje scene uglavnom snima sam i najčešće to izgleda sjajno. U "Nemogućoj misiji: Raspad sistema" motociklom je izbjegavao automobile jureći u suprotnom smjeru po kružnom toku oko Slavoluka pobjede u Parizu, čak i kad su sigurnosne postavke na motociklu zakazale. Ponekad se ipak dogode nevolje. Pri snimanju treće misije Cruiseu je napuklo nekoliko rebara, no najgore mu se dogodilo na snimanju šestog nastavka "Raspad sistema". Pri doskoku s jedne zgrade na drugu slomio je skočni zglob pa je snimanje odgođeno za sedam tjedana. Cruisea to ipak nije obeshrabrilo te i dalje većinu akcije snima sam unatoč godinama. Cruise je nezamjenjiv, ali redatelji nisu. Nakon četiri različita redatelja za isto toliko filmova konačno je pronašao redatelja koji će režirati preostale misije. To je Christopher McQuarrie (dobio Oscar 1996. za scenarij filma "Privedite osumnjičene", a prije "Misije" režirao je Cruiseova "Jacka Reachera"). McQuarrieju je akcija najvažnija, no i radnja je sve kompliciranija pa filmovi sve dulje traju (samo prva dva bila su kraća od dva sata). Ali gledatelje duljina ne smeta kad je akcija tako zabavna. Peti nastavak "Odmetnuti" zaradio je 682, a "Raspad sistema" 791 milijun dolara, što je za oba filma bilo dovoljno da se svrstaju na osmo mjesto najgledanijih filmova 2015. i 2018. godine u svijetu.
McQuarrie je redatelj i dva završna nastavka koja ćemo tek gledati. "Nemoguća misija: Odmazda – prvi dio" u kina stiže u srpnju, a drugi dio idućeg ljeta. "Odmazda" je još jedan film na čiji je nastanak pandemija imala velik utjecaj. Bilo je planirano da se oba dijela snimaju istovremeno, no to je propalo, baš kao i prvobitno planirano prikazivanje filma u ljeto 2021. godine. Potom su se pojavili i problemi koji nemaju veze s pandemijom. Vratolomija u kojoj Cruise motociklom skače s ruba litice najkompliciranija je u serijalu i navodno jedna od najrazrađenijih ikada dosad na filmu. Pripreme samo za tu scenu trajale su mjesecima što je dodatno poskupjelo i produljilo snimanje filma. Nije to prvi put: za HALO skok koji smo vidjeli u "Raspadu sistema" Cruise se pripremao točno godinu dana. U najavi novog filma spomenuta scena izgleda impresivno. Hunt zaustavlja motocikl na samom rubu litice, pogleda dolje, uzme zalet i sunovrati se niz nju. Što je u skoku bilo toliko komplicirano i kako je sve to završilo, vidjet ćemo tek u filmu. Hunt je i prije skakao s visine, no to nisu bili jako važni skokovi. Kad je u trećem nastavku skočio kroz prozor laboratorija na vrhu nebodera, scena je snimljena prije kao geg nego kao vratolomija. U drugoj "Misiji" Hunt je probio zid zgrade na 42. katu i skočio u ponor, no prije toga gledali smo žestoku pucačinu i scenu žrtvovanja Nyah (Thandie Newton) u gotovo biblijskom smislu pa sam skok i nije bio posebno zanimljiv.
Malo se zna o sadržaju novog filma. Teroristi se žele dočepati opasnog oružja, a Hunt i vjerni suradnici moraju to onemogućiti. Pored Cruisea, Ving Rhames kao Luther jedini je sudjelovao u svim misijama. Simon Pegg pojavio se u trećem nastavku, njegov Benji Dunn trebao je biti jednokratni lik, no toliko se svidio i filmašima i publici da je postao stalni član tima. Pegg je u serijal unio dozu humora kojeg je kronično nedostajalo u prva dva filma. Vanessa Kirby igra Bijelu udovicu, tek ćemo saznati je li ona pozitivka ili ne, a još uvijek nije poznato ni kako se zove lik kojeg igra Pom Klementieff (Mantis iz "Čuvara galaksije"). Najvjerojatnije je da će opet neki likovi tijekom filma od pozitivaca postati negativci ili obratno, no to je opće mjesto svih špijunskih filmova i zapravo očekivano. Ono što zvuči gotovo nevjerojatno jest činjenica da je Cruise imao 33 godine na snimanju prve "Nemoguće misije", a prvi dio "Odmazde" odglumio je s 59 godina, no protok godina vidljiv je samo po kraćoj frizuri i crtama lica. Nikada nijedan glumac nije tako dugo glumio Jamesa Bonda ili neki sličan lik. Već ta činjenica dovoljna je za naklon. Kad vidite što sve Cruise može i izvodi u svojoj dobi, nameće se zaključak da za njega nema – nemoguće misije. I ne brinite, vaše novine ili mobitel neće se uništiti za pet sekundi, a ni kasnije.
