Klasik hrvatske književnosti i po mnogima najveći živući hrvatski književnik, Slobodan Novak 3. studenog slavi devedeseti rođendan. Iako su i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Društvo hrvatskih književnika namjeravali u dogovoru sa slavljenikom organizirati javne proslave, akademik Novak to je otklonio. Doduše, u ponedjeljak navečer u DHK će se održati umjetnička večer u Novakovu čast na kojoj će govoriti predsjednik Društva Božidar Petrač, dok će Novakovu prozu interpretirati Joško Ševo i Silvio Vovk.
Doći će ugledni akademik i na Interliber, i to 15. studenog na predstavljanje likovno-poetske mape Triptih o moru čiji je koautor i akademski slikar Vatroslav Kuliš, a koju objavljuje Školska knjiga. Novak marljivo piše i dalje, pa je u novom broju Akademijina Foruma objavio novelu "Mrak je što i ekran".
Sjemeništarac i partizan
Slobodan Novak rođen je 1924. u Splitu. Njegovo rano djetinjstvo vezano je za Rab. Školovao se u Splitu, Sušaku, Zagrebu. Za Drugog svjetskog rata bio je partizan. Baš je za Večernji list ne tako davno izjavio "U sjemenište sam došao iz kavane, pa su mi govorili da sam kavansko dijete, a u partizanima sam bio sjemeništarac". Nakon Drugog svjetskog rata Novak je radio kao lektor, korektor, novinar, dramaturg HNK u Splitu, urednik u izdavaštvu i novinama. Prva mu je objavljena knjiga zbirka pjesama "Glasnice u oluji", a slijedili su "Izgubljeni zavičaj", "Tvrdi grad", "Novele"...
Najveći ugled stekao je romanom "Mirisi, zlato i tamjan" objavljenim 1968., za koji je nagrađen Nazorovom i Ninovom nagradom. Tu je i "Izvanbrodski dnevnik" za koji akademik drži da je ostao uglavnom prešućen, ali i polemičke "Digresije" koje su se prometnule u proširene "Protimbe" iz 2003., te "Digresije" iz 2009. godine koje je u Sabranim djelima objavila Matica hrvatska. Novak se okušao i u žanru radiodrame, ali je veći trag ostavio u kazalištu i filmu.
Predstava "Mirisi, zlato i tamjan" u režiji Božidara Violića bila je kultna predstava Teatra ITD u vrijeme Zuppina ravnateljstva. Odigrana je više od dvije stotine puta. Filmski scenarij po tom romanu potpisali su Violić i Ante Babaja, koji je istoimeni film i režirao. S Babajom je Novak surađivao i na pisanju scenarija za film "Izgubljeni zavičaj", ali i za film "Kamenita vrata". Tu je i film Miroslava Međimorca "Školjka šumi".
Znameniti krugovaš
U Novakovu nevelikom stanu pokrenut je znameniti časopis "Krugovi", a upravo među krugovašima Novak je imao najbolje prijatelje.
"Svaka bilanca otkriva i promašaje i grješke, ma kako bila pozitivna. A i što bi čovjek bio bez mana?! Bio bi aseptičan i bespolan kao anđeo, čist kao lažna djevica, aridan kao jalovina. Moja najpogubnija mana, bez svake šale, jest glupo nestvarna istinoljubivost i pravdoljublje, naslijeđeni od oca, fanatičnog pravdoljubca i istinoljubca", piše Novak u "Protimbama".
>> Slobodan Novak: Uvijek sam nosio crnu ljagu na sebi
>> Samorazotkrivanje uvaženog akademika Slobodana Novaka