Publika je bila u deliriju od oduševljenja koncertom odrađenim na vrhunskoj profesionalnoj razini, a zadovoljni smo i mi jer je u blagajni ostao novac. Tim je riječima Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, opisao prošlotjedni rasprodani nastup Željka Joksimovića i njegova pratećeg benda u zagrebačkom hramu glazbe.
Koncerata takvih pjevača, čija imena na pročelju Lisinskog živciraju mnoge ljubitelje klasike, bit će i u novoj godini, kaže Siriščević i nabraja: Miroslav Škoro, Oliver Dragojević, Jacques Houdek...
Takvi koncerti, za koje su u Lisinskom sigurni da će se dobro prodati s cijenama ulaznica višim nego za bilo koji koncert klasične glazbe, a usto iznajmljivanje dvorane za što veći broj različitih događanja, jedini je način da se zaradi novac potreban za onu vrstu glazbe zbog kojeg je dvorana sagrađena i otvorena prije 41 godinu.
Pesimistična prognoza
– Već imamo nagovještaje, pa i pisane najave, iz Grada da će se ionako već dramatično smanjena sredstva još više smanjiti, i to ne samo za program nego i za redovito održavanje i pogon dvorane – govori Siriščević. S programom tekuće sezone, što se u prvom redu odnosi na uistinu izvrstan i velikim glazbeničkim imenima bogat ciklus Lisinski subotom, Siriščević je zadovoljan, baš kao i publika koja puni dvoranu.
– Mi ćemo se truditi i više nego do sada, ali ne možemo obećati istu razinu kvalitete koju će, uz sve manje i manje novca, biti teško zadržati – govori inače poslovično optimističan Siriščević.
– Od države, dakle od Ministarstva kulture, Lisinski već godinama ne dobiva ništa, a sredstva Grada neprestano se smanjuju pa će dosadašnji omjer pola-pola između dotacija i naše zarade u sljedećoj godini sigurno prevagnuti na našu stranu ne samo kad je riječ o programu nego i samom održavanju dvorane. Elaborat koji je naručio sam Grad o troškovima održavanja dvorane predviđa za tekuće troškove oko 2,5 milijuna kuna godišnje, a Lisinski dobiva između 40 i 70 tisuća kuna – zabrinjavajuće su brojke koje iznosi Siriščević.
K tomu on upozorava i na nemogućnost naplate dugova navodeći 900 tisuća kuna, koliko Lisinski potražuje od Zagrebačke filharmonije. To je zatvoreni krug jer obje kulturne institucije od nacionalne važnosti imaju istog vlasnika – Grad Zagreb.
– I ja znam da je to apsurdno, ali nama dolaze uplatnice koje ja moram plaćati. U Gradu samo odgovaraju da će se to već nekako riješiti, ali meni prijeti kazna, koja može biti i zatvorska, za nesavjesno poslovanje ako ne iskoristim sve raspoložive zakonske mogućnosti za naplatu duga – kaže Siriščević i spominje da upravo ovih dana poslovanje Lisinskog češljaju revizori.
Ipak, zlokobnim upozorenjima usprkos, koncerti estradnih zvijezda su još uvijek izuzetak, a ne pravilo Lisinskog.
– Ovim vremenom vlada nimalo sveto trojstvo – kriza, recesija, depresija – ali to se u Lisinskom još uvijek ne vidi, a vrhunske doživljaje prati i velik odaziv publike – prelazi na svjetliju stranu i temu Siriščević, a kao krunski dokaz svoje tvrdnje navodi interes publike za ovogodišnji Dan dvorane. Nikada se brže nisu prodavale ulaznice, koje i nisu baš jeftine, a upravo onih najskupljih po 200 kuna gotovo da više i nema.
Ono što osobito veseli jest popis umjetnika koji su toliko privlačni zagrebačkoj publici. To su redom ponajbolji mladi hrvatski glazbenici. Najstariji među njima, maestro Ivan Repušić, ljubimac je publike još od svojih početaka za dirigentskim pultom. Ovaj će put ravnati Simfonijskim orkestrom HRT-a i tako zaključiti godinu u kojoj je njegova međunarodna karijera doživjela nov veliki uzlet ulaskom u elitno društvo njemačkih "generalmusikdirektora" kao novi šef Državne opere u Hannoveru, uz sve intenzivniji angažman i u berlinskoj Deutsche Oper i na brojnim drugim važnim europskim pozornicama.
Atraktivna Španjolska noć
Pod njegovim vodstvom nastupit će kosovski i hrvatski princ gitare Petrit Çeku te dvoje sjajnih violinista: Marin Maras te najmlađa u solističkoj postavi Sara Domjanić, umjetnica na početku karijere u velikom uzletu koja je ove godine Hrvatsku predstavljala u finalu Eurovizijskog natjecanja mladih glazbenika u Kölnu.
Mamac za publiku svakako je i atraktivan program pod naslovom "Španjolska noć", koji donosi same hitove, uključujući i Ravelov Bolero. Posebna senzacija bit će i nastup nekada slavne plesačice flamenca, a danas u svijetu slavne i tražene solistice na kastanjetama, bivše profesorice tog specifičnog instrumenta na madridskom Konzervatoriju, 76-godišnje Tene Lucero.
Na 41. godišnjicu svog otvaranja Koncertna dvorana Lisinski će tako 29. prosinca još jednom biti ono što joj je glavna svrha i čime najbolje može privući i nove generacije publike: zaštićeno mjesto starinske umjetničke izvrsnosti i virtuoznosti, savršenstva kakvog nigdje drugdje nema.
Dvorana je u krizi, to je jasno , treba naći izlaz . Možda razmišljati kako pozornicu prilagoditi potrebama baleta -gostujućim dakako - i napraviti seriju gostovanja velikih ansambala , pred par godina to je činio Cankarjev dom u Ljubljani takoako da je publika uglavnom dolazila iz susjednih zemalja i gradova koji nemaju potrebno veliku pozornicu.Lako je davati ideje naravno ali estrada nije za Lisinski , oni trebaju drugu vrstu ponašanja u svakom pogledu , nadajmo se nekom potezu i grada i države oko ovog problema .