Radionica, snimljena u suradnji s Martinom Knapić Horvat namijenjena je svim uzrastima, a pokazuje kako napraviti ukrasna gnijezda, ukrasiti pisanice. Može se pratiti na YouTubeu, za koji je link na Facebook stranici Muzeja.
Muzej grada Zagreba podsjeća i na povijest slavljenja Uskrsa u Zagrebu (po zagrebački Vuzem), koji je jedan od najvećih i najstarijih blagdana kršćanstva.
Od samog osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine pa sve do kraja 18. stoljeća, njegovao se biblijski događaj Isusovog dolaska u Jeruzalem.
Na Cvjetnicu, klerici bi se okupili u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi - njih 12 odjevenih u bijelo predstavljali su apostole, a trinaesti je predstavljao Isusa. Zajedno s kaptolskim svećenstvom kretali su u procesiji prema katedrali. Kad su došli u katedralu svi "apostoli" okupili bi se oko "Isusa" ispred glavnog oltara, čime bi činom završili predstavljanje Isusovog dolaska u Jeruzalem.
U tjednu od Cvjetnice do Uskrsa održavala su se liturgijska slavlja, na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, kad se s početkom u 23 sata slavilo Isusovo uskrsnuće. Na uskrsnu nedjelju vjernici su na jutarnju misu na blagoslov donosili hranu i piće (kruh, jaja, slaninu, janjetinu, vino).
Uskrsna nedjelja slavila bi se uz obilno blagovanje - za doručak se posluživalo jelo ranije toga jutra blagoslovljeno u crkvi, dok je ručak bio obilan - juha, meso, kolači, vino, podsjećaju u Muzeju.
Slavlje se nastavljalo i na Uskrsni ponedjeljak, u srednjovjekovnom Zagrebu djeca i odrasli igrali bi se pisanicama, na način da se jaje drži u šaci tako da mu viri samo vrh kojim udaramo u drugo jaje, "tucanje pisanicama“.
Uskrs se slavi i tijekom 20. i 21. stoljeća, no korizmeni se običaji mijenjaju, jer se od druge polovice 20. stoljeća, u potrošačkim društvima vrijeme blagdana često koristi za poticanje kupovine, kažu iz Muzeja grada Zagreba.
Na muzejskoj Facebook stranici od sutra do Uskrsa, svakoga dana objavljivat će se po nekoliko starih uskrsnih čestitki iz fundusa. Najstarija u Muzeju potječe s kraja 19. stoljeća, većina ih je iz prvog desetljeća 20. stoljeća, a tu su i primjerci iz četrdesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća.
