Tipografski sustav naziva Balkan dizajnerskog dvojca Marije Juze i Nikole Đureka osvojio je Veliku nagradu ugledne bijenalne izložbe HDD-a, Izložbe hrvatskog dizajna 1314, otvorene 4. rujna u Muzeju za umjetnost i obrt.
O Velikoj su nagradi kao i nagradama s područja dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, produkt-dizajna, modnog dizajna i dizajna koncepta odlučivali Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz i Tihana Taraba. Juza i Đuretek oblikovali su font koji spaja latinično i ćirilično pismo, zanemarujući moguće političke prijepore uvijek goruće na ovim prostorima. Nastao je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan “sprachbunda” i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama, kaže se u obrazloženju, a služi i kao automatski prevoditelj, konverter jednog pisama u drugo. Cilj je depolitizacija pa komunikacija.
U užem izboru za Veliku nagradu vrijedni su radovi poznate grupe Kvadra koja sada djeluje pod imenom Prostoria. Najjača je u dizajnu ojastučenog namještaja. Osobito je lijep i dizajn Gradske knjižnice u Labinu koji potpisuje Damir Gamulin.
Nagrada za životno djelo pripala je Bogdanu Budimirovu, kojega kataloškim tekstom predstavlja teoretičar Maroje Mrduljaš koji između ostalog podsjeća na gradnju novih zagrebačkih naselja: - Suočeni sa zadatkom projektiranja „za velike brojeve“, Budimirov i suradnici ne oblikuju građevinu kao izdvojeni objekt sa specifičnom „formom, funkcijom i konstrukcijom“, nego projektiraju čitav proces serijske, industrijske proizvodnje i kasnijeg održavanja građevine sa planiranim vijekom trajanja...Koncizna arhitektura „srebrnih gradova“ u Zapruđu, Borongaju, Remetincu i drugdje djelovala je futuristički, no razlog tome nije samo blještavilo njihove aluminisko-staklene ovojnice, već činjenica da su te kuće osmišljene i izvedene prema tada sasvim novim proizvodnim principima i investicijskim zahtjevima.
Dodijeljen je i niz nagrada za pojedine kategorije, o čemu više donose HDD-ove web stranice.
neka statističari kažu koji dio obradivih površina zemlje na području današnje hrvatske je bio prije 1918. u vlasništvu hrvata i koja je prosječna površina posjeda bila , dalje u kojem postotku su vlasnici tvornica i trgovina bili hrvati itd - sve ostalo su priče i propaganda onih koji su izvisili u tim promjenama