Film "O očevima i sinovima" sirijskog redatelja Talala Derkija osvojio je Veliki pečat kao najbolji u međunarodnoj konkurenciji, dok je film "Druga strana svega" srpske redateljice Mile Turajlić proglašen najboljim u regionalnoj konkurenciji ovogodišnjeg ZagrebDoxa, čiji je natjecateljski dio završio u subotu navečer dodjelom nagrada.
"Golemi rizik kojem se autor izložio donio nam je napetu kombinaciju ljubavi i ekstremizma koja se prenosi s koljena na koljeno", obrazložio je žiri o Derkijevom filmu, koji prikazuje kako jedan otac pretvara svoje sinove iz djece u obučene ubojice.
Laureat je rekao da je, kada je vidio selekciju pomislio da ne smije ni sanjati da će osvojiti tu nagradu, a sada se osjeća počašćeno. Zahvalio je svima koji su im dali toliko ljubavi i izrazio nadu da će se sada skrenuti više pozornosti na sve ono što prolaze djeca i nove generacije Sirije.
Žiri međunarodne konkurencije, u kojem su bili Boris Poljak, Anna Zamecka i Harry Vaughn, dodijelio je i dva Posebna priznanja.
Prvo je dobio gruzijski fim "Grad sunca" Ratija Onelija, koji "s empatijom i oduševljenjem donosi prikaz grada duhova koji opstaje zahvaljujući nepokolebljivoj naravi svojih građana koji se svakodnevno bore sa zastarjelim ritualima i zajednicom".
Drugo posebno priznanje pripalo je kolumbijskom filmu "Džungla te poznaje bolje" Juanite Onzage, u kojem se "neprimjetno spajaju stvarnost i duhovni svijet, a zbog impresivne slikovnosti i detaljnih uvida u prošlost i sadašnjost jedne obitelji".
Za dobitnika Velikog pečata u regionalnoj konkurenciji "Druga strana svega" žiri je ocijenio da "tečno gradi pripovijest o potpunim suprotnostima spajajući svakodnevno i epsko. Intimni prizori odnosa majke i kćeri odvijaju se ispred kulise turbulentne povijesti zemlje u stalnom prevratu".
"Dojmila nas se jasna struktura složene radnje i osjećajnost s kojom su dočarani veliki dokumentarni trenuci", istaknuli su članovi regionalnog žirija, Liz McIntyre, Ralph Eue i Ognjen Glavonić.
Dobitnica nagrade Mila Turajlić rekla je kako je velika čast biti u regionalnom programu, u selekciji s kolegama čiji rad prati i čijem se talentu divi.
"Kada je objavljeno da je film gotov jedna od prvih osoba koja me kontaktirala bio je direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski, kojemu sam poslala link s velikom tremom jer mi je bilo važno prikazati film publici u Hrvatskoj, baš na ZagrebDoxu, a dokaz toga je što smo svi došli na festival", istaknula je.
Isti žiri dodijelio je Posebno priznanje slovensko-hrvatskom fimu "Playing Men" Matjaža Ivanišina, koji je opisao kao "uzbudljivo i drugačije filmsko propitivanje muževnosti, suparništva i prijelaza s nevinosti u toksičnost u igrama koje igramo".
Posebno priznanje u toj kategoriji dobio je i hrvatsko-slovenski film "Dani ludila" Damiana Nenadića. "Kad im je društvo već oduzelo pravo glasa, dvoje protagonista otkrivaju pravo artikulacije vlastite vizije društva i nove izgradnje identiteta uz pomoć kamere", rekao je žiri. "Sretan sam zbog nagrade, osobito zbog likova iz filma koji su dijelom sami snimali i tako dali doprinos filmu", rekao je Nenadić.
Mali pečat osvojio poljski film "Preko svih granica" Marte Prus
Mladi žiri (Zofia Kowalewska, Stanislav Semerdijev i Vlado Zrnić) dodijelio je Mali pečat, za najbolji film mladog autora do 35 godina filmu "Preko svih granica" poljske redateljice Marte Prus, koja je prikazala zahtjevne metode treninga u ruskoj gimnastici uoči odlaska na Olimpijadu.
Nagrađen je za "izvrstan prikaz snažnih arhetipskih likova u ozbiljnom klasičnom sukobu, koji je nastao samo uz pomoć prirodnih alata dokumentarističkog promatranja".
Autorica filma Marta Prus, koja je bila gošća festivala, zahvalila je putem video poruke, rekavši kako će joj film ostati u lijepom sjećanju.
Posebno priznanje taj je žiri dao svazijskom filmu "Liyana" Aarona Koppa i Amande Kopp, "za stvaranje hibridne umjetničke strukture koja vješto spaja proces učenja o životu i poetiku autentične dječje mašte".
"O očevima i sinovima" osvojio i nagradu žirija Movies that Matter
Osim Velikog pečata film "O očevima i sinovima" Talala Derkija osvojio je i Nagradu "Movies That Matter" istoimenog žirija, u kojemu su bili Metod Pevec, Kristian Novak i Maja Sever, kao film koji na najbolji način promiče ljudska prava.
"Za svaki se film u ovogodišnjoj selekciji Movies that Matter može reći da je važan na svoj način. Bilo inovativnim pristupom poimanju ljudskih prava, odvažnim dokumentiranjem njihova kršenja, portretiranjem ljudi koji su na svoj način bili dionici promjene, filmovi iz te selekcije predstavljaju trenutačnu dijagnozu čovječanstva i lakmus-papir koji provjerava koliko je humanosti ostalo u nama", ustvrdio je žiri.
Derkijev film opisuju kao "potresnu priču o obitelji džihadista u današnjoj Siriji, o lakoći ubijanja, još većoj lakoći opravdavanja, o radikalizaciji vrlo mladih dječaka i prije svega o mediju te radikalizacije – manipulativnom odnosu oca, pripadnika fronte Al Nusre, prema sinovima".
"Unatoč činjenici da se autor u filmu drži postrani, svjesno birajući ulogu promatrača umjesto sudionika, film uspijeva dokumentirati i traumu čovjeka koji je svakom snimljenom scenom sve dalje od domovine svojih sjećanja i sve bliže spoznaji da je ona zauvijek nestala", napomenuo je žiri.
"Iako prizori često ostavljaju osjećaj jeze u očigledno sumornoj perspektivi, film ima snažan pozitivan učinak. Hrabrost autora koji je odlučio dokumentirati važnu priču u izuzetno teškim okolnostima, stavljajući na kocku i vlastiti život, daje gledateljima dopuštenje i obvezu da također budu hrabri", dodao je.
Posebno priznanje isti je žiri dao mađarskom filmu "Zarobljena žena" Bernadett Tuza-Ritter, uznemirujućem portretu majke koja je više od desetljeća provela u suvremenom ropstvu u susjednoj Mađarskoj, u kojem autorica preuzima silnu odgovornost i rizik i postaje jedna od glavnih akterica priče.
Film prati ženu koja je davno odustala od nade da će joj državne institucije pomoći, ali činjenica da je postala objekt interesa i promatranja dokumentaristice učinila ju je snažnijom i spremnom na promjenu.
"Dokumentirajući Marushin bijeg i sudjelujući u njemu, Bernadett Tuza-Ritter je činom građanske hrabrosti uputila snažnu kritiku državi, pokazala da dobro odrađen posao dokumentarista iz korijena mijenja život jedne osobe i učinila da se o javno prešućivanom problemu više nikada neće moći i smjeti šutjeti", istaknuo je žiri.
Posebno priznanje češkom filmu "U slučaju rata" Jana Geberta
Posebno priznanje dali su i češko-hrvatskom filmu "U slučaju rata" Jana Geberta, o mladom 'mastermindu' militantnog pokreta koji okuplja tisuće slovačkih tinejdžera, u kojem je redatelj "pružio vrijedan uvid u stanje europskih posttranzicijskih društava u kojima se toleriraju sve radikalniji odgovori na suvremena globalna kretanja".
"Slovački su regruti svojevrsni europski antipod radikalizaciji mladih kakvu nam je predstavio Derki u filmu O očevima i sinovima. Dok smo kod džihadističkih regruta potreseni prije svega okrutnošću, nedostatkom alternative i inteligentnog državnog uređenja, u priči o europskim militantima u jednom će nas trenu nasmijati neskrivena i pomalo nespretna ambicioznost mladog političkog aspiranta, a u drugom na oprez pozvati prizori iz kojih je jasno da se državne institucije poput policije i škole prema uniformiranim nacionalistima odnose vrlo nonšalantno ili čak s odobravanjem", rekla je Maja Sever u ime žirija.
Žiri smatra kako film ostavlja dojam da se glavne teme i akteri tijekom priče razotkrivaju sami od sebe, bez vidljive intervencije autora, no upravo je u tome dokaz autorova velikog talenta.
Žiri Teen Dox, u kojemu su ili učenice i učenici Klasične gimnazije u Zagrebu, svoju su nagradu, za najbolji film o problemima mladih, dodijelili ruskom filmu "Ljepota" Kristine Kuzhakhmetove.
Film o životu tinejdžera u pustopoljinama Altaja odabrali su "jer postavlja bezbroj pitanja, ne nudi konkretne odgovore, nego otvara prostor za razmišljanje".
"To se postiže objektivnim prikazom života u okrutnim uvjetima djece i tinejdžera koji su prisiljeni odrasti prije svog vremena, a redateljica uspijeva u prekrasnim kadrovima dočarati surovost njihove sadašnjosti u kojoj umjetnost ipak nađe način da preživi", ocijenili su.
Iz programa Teen Dox Posebno priznanje je dobio film "Zovite me Tony" Klaudiusza Chrostowskog koji "odlično prikazuje probleme na koje nailazi Konrad u odabiru svog životnog puta, pri čemu se bavi i njegovim odnosom s okolinom i obitelji". "U nama je probudio strah od neuspjeha i nesigurnost, teme s kojima se mogu poistovjetiti svi mladi ovoga svijeta", kažu.
Nagradu prvi put na ZagrebDoxu dodijelio i međunarodni žiri filmskih kritičara FIPRESCI
Žiri FIPRESCI-ja, koji prvi put dodjeljuje nagradu na ZagrebDoxu, najboljim je također proglasio srpski film "Druga strana svega" Mire Turajlić.
"Časna žena koja ne misli da je zaslužila počasti. Stan koji nikada nije trebao biti stan, nego je postojao takav kakav je dulje od 70 godina. Pragmatičnost koja je postala strast na političkoj pozornici. Film Mile Turajlić zbližava, otkriva i donosi sklad i stoga mu dodjeljujemo Nagradu Međunarodnog udruženja kritičara FIPRESCI", obrazložio je žiri u kojemu su bili Carolin Weidner, Colette de Castro i Marcella Jelić.
Direktor i osnivač ZagrebDoxa Nenad Puhovski dodijelio je Nagradu "Mojoj generaciji" filmu "Ljudska rijeka" kineskog umjetnika Aija Weiweija.
"Ljudska rijeka nije samo monumentalan prikaz jedne od najvećih kriza našeg doba nego i dramatičan i osoban produžetak iznimnog umjetničkog opusa Ai Weiweija i, naposljetku, bitan doprinos aktivnostima na području borbe za ljudska prava", istaknuo je.
U video poruci zagrebačkoj publici laureat je poručio kako njegov film govori o izbjeglicama, ali i globalnim problemima vezanima uz ljudska prava. "Nadam se da će ljudi kad pogledaju film nastaviti raspravljati o ljudskim pravima i ljudskosti, vrijednostima o kojima se mora govoriti u svakoj generaciji, Samo se tako može zaštititi naše temeljne vrijednosti, s obzirom da se one u današnjem svijetu zloupotrebljavaju i pogrešno tumače", istaknuo je.
Puhovski je na dodjeli nagrada zahvalio publici "koja se nije dala omesti hladnoćom, skliskim cestama i problemima u prometu nego punila naše dvorane i puni ih i dalje što pokazuje veliku obavezu prema njima da nastavimo raditi ono što oni misli da je dobro".
Zahvalio je i pohvalio rad svog festivalskog tima te dodijelio nagradu "Vašoj generaciji", Luciji Parać, producentici i proteklih desetak godina 'duhu festivala'.
Za nagrade u međunarodnoj konkurenciji natjecao se 21 film, a u regionalnoj 17 filmova.
U proteklih sedam dana prikazalo se oko 130 filmova u programima Happy Dox, Kontroverzni dox, Stanje stvari, Biografski dox, Glazbeni globus, Teen Dox, Majstori doxa, ADU dox i drugima.
Retrospektive su imali francuska redateljica Claire Simon i hrvatski autor Boris Poljak.
Na festivalu je sudjelovalo više od 120 gostiju, filmaša iz cijelog svijeta, a projekcije će se održati i u nedjelju s pobjedničkim filmovima i odabranim uratcima iz različitih programa.
