Šoping groznica ipak je zaobišla Hrvatsku. U studenom 2008. godine
promet u trgovini na malo realno je pao čak 11 posto u odnosu na mjesec
prije. Na godišnjoj je razini pad od 4 posto, a podaci kažu da je pala
prodaja kruha 10 posto, mesa 16 posto, motornih goriva 20 posto,
namještaja i opreme 14 posto...
Propast
malih trgovaca: ‘Jedino svoju suprugu ne mogu otpustiti iz dućana’
Privukli
navijače i zalupili im vrata
Analitičari su očekivali određeno smanjenje potrošnje i discipliniranje
stanovništva, ali ipak ne u razmjerima koji su zabilježeni u predzadnjem
mjesecu 2008. godine.
Vladimir Preveden, direktor zagrebačkog ureda Rolanda Bergera, tvrdi
kako su to izrazito visoke brojke. U Njemačkoj, primjerice, promet od
trgovine na malo u studenome 2008. u odnosu na listopad realno je
povećan 0,7 posto, a u usporedbi sa studenim 2007. pao realno 3 posto.
Izostali krediti
– Moguće objašnjenje je da je kupovna moć Hrvata došla do osjetljive
točke, što u Njemačkoj još nije slučaj. No, s obzirom na dosta velik
rast prošle godine, čini mi se da ipak još nismo u recesiji – tvrdi
Preveden.
Uspoređujući navike hrvatskih i njemačkih potrošača, Zdeslav Šantić,
analitičar RBA, uočio je da su Nijemci brže reagirali na krizu te su se
mnogo brže prilagodili životu u inflacijskim uvjetima i kriznim
vremenima. Hrvati su, međutim, nastavili trošiti te im je trebalo više
od pola godine da korigiraju navike i potrošnju prilagode novim
uvjetima. Dramatičan pad prometa rezultat je niza elemenata: banke su
smanjile kreditnu ponudu, ponestali su dobici na dioničkom tržištu, a
inflacija koja je tresla državu u većem dijelu godine ‘pojela’ je rast
plaća. Šantić vjeruje da će u 2009. godini promet u trgovini na malo
realno pasti 4 do 5 posto – što će proizvesti pad BDP-a od 0,6 posto,
prvi put u posljednjih deset godina.
I Željko Perić, direktor Capera, tvrdi kako su podaci DZS-a viši od
očekivanja, što pokazuje da su građani ipak vrlo dramatično reagirali
na ozbiljne znakove krize i smanjili potrošnju samo na najnužnije
potrepštine.
– Vrlo je moguće da su se neki vratili starim navikama jeftinije kupnje
u inozemstvu, pogotovo u pograničnim područjima, što su u “boljim
vremenima”, odnosno lani, prakticirali u smanjenom opsegu. Također,
lani je očito potrošnja bila znatno iznad mogućnosti, a i potrošnja u
turističkoj sezoni i posezoni je bila bolja – tvrdi Perić.
Štednja za prosinac?
No, u Hrvatskoj gospodarskoj komori ipak još ne vide razloga za
zabrinutost. Milica Rakuša-Martulaš, direktorica sektora za trgovinu
HGK, kaže kako se manja potrošnja u studenome može obrazložiti štednjom
za rastrošni prosinac, s obzirom na to da je kumulativ prometa trgovine
na malo u prvih 11 mjeseci 2008. u odnosu na 11 mjeseci 2007. ipak
rastao.
DRAMATIČAN PAD PROMETA U TRGOVINAMA
Kupovna moć Hrvata pukla, čekamo posljedice
