otkriće

120 godina rendgena bez kojeg medicina ne može

Rontgen
Foto: Thinkstock
11.11.2015.
u 23:30


Röntgen je novo zračenje isprobao fotografirajući šaku svoje supruge

Ovih se dana navršilo točno 120 godina od otkrića njemačkog profesora Wilhelma Conrada Röntgena bez kojeg bi moderna medicina bila gotovo nezamisliva.

U svojem je laboratoriju Röntgen u studenom 1895. godine otkrio zračenje koje je nevidljivo ljudskom oku i nazvao ga X-zrake. Ono što je najzanimljivije jest da je Röntgen do ovog otkrića došao sasvim slučajno eksperimentirajući u laboratoriju u Institutu za fiziku sveučilišta Julius Maximilian.

Röntgen je proučavao katodne cijevi i želio je provjeriti lom svjetlosti koji nastaje u eksperimentu koji je već više puta provodio i koji mu se učinio zanimljiv. No, tijekom izvođenja eksperimenta primijetio je kako na određenoj udaljenosti, kada uključi katodnu cijev, istovremeno počinje svijetliti i flourescentni plin. Upravo je taj dio zbunio Röntgena jer je smatrao kako do toga nije trebalo doći s obzirom na to da je posuda s plinom bila previše udaljena da bi zrake svjetlosti iz katodne cijevi uopće mogle do nje doći. Tu nije bio kraj iznenađenjima jer je uporni znanstvenik ispred posude s plinom postavio list papira, a kasnije i dasku, no ona je i dalje svijetlila.

Röntgen je tada shvatio kako je otkrio dosad nepoznate zrake iz katodne cijevi i još je žešće prionuo istraživanju. Prema riječima Rolanda Weiganda, koji danas radi u laboratoriju u Würzburgu koji nosi ime po Wilhelmu Conradu Röntgenu, slavni znanstvenik punih šest tjedana nije izlazio iz laboratorija kako bi otkrio točno djelovanje novootkrivenog zračenja.

Tada je, 22. prosinca 1895. godine napravio sada već legendarnu i zapravo prvu "röntgensku" fotografiju šake svoje supruge, a sve ostalo je povijest. Šest dana poslije objavio je znanstveni rad na temu "nove vrste zračenja", a priznanje je gotovo odmah stiglo i u praksi. Njegove zrake omogućavale su ono o čemu su liječnici oduvijek sanjali – vidjeti što se događa "ispod kože".

Tek osnovana Nobelova nagrada za fiziku 1901. otišla je u Röntgenove ruke, a liječnici su zrake, koje su dobile ime po svom pronalazaču, počeli koristiti ne samo za pregled kostiju nego i za otkrivanje drugih degenerativnih promjena u tijelu.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?