Posao nutricionista u mnogočemu je složen i specifičan. Većina ljudi danas je svjesna kako je zdrava prehrana esencijalna za očuvanje zdravlje. Unatoč svim dostupnim zdravstvenim informacijama, drugi ipak uporno odmahuju rukom na savjete o prehrani, govoreći kako je riječ o „marketingu". No, iako svjestan, rijetko je tko uistinu spreman napraviti pravi zaokret. Dok ne zazvoni zvono za uzbunu, kaže nenad Bratković, magistar nutricionizma iz NutriKlinike.
Pogrešna je, i vrlo česta predrasuda kako zdrava prehrana ujedno i znači odricanje od svega što je ukusno i nepcu primamljivo. Tako roditelji svoju djecu i dalje redovito hrane pecivima iz pekara, pripremaju sendviče s narescima, kupuju im zaslađene žitne pahuljice s okusom čokolade, bojeći se da njihova djeca ne ostanu društveno izopćena: „Ne želim da moje dijete paradira s tom zdravom prehranom i da bude drukčije." Svako peto dijete je bolesno (debelo), a takvom prehranom roditelj direktno utječe na djetetovo zdravlje i buduću podložnost bolestima.
Promjena prehrane još je uvijek tabu. Za revoluciju u prehrani potrebna je i odluka. I motivacija. Katkad je motivacija vrlo prozaična, no nerijetko je od životne važnosti. Primjerice, osoba preživi srčani infarkt ili joj se dijagnosticira karcinom. Tek tada se događaju prave promjene, koje su se trebale dogoditi znatno prije. No, katkad, promjene se ni tada ne događaju. Ovo govorim iz svakodnevnog osmogodišnjeg iskustva jer mi moji klijenti znaju reći: „Nemojte mi samo dirati moju kavu natašte! Ne dirajte mi moj jutarnji namaz na bijelom kruhu! Ne dam svoje slatke hrskave muesli pahuljice". Zato vrlo često govorim i citiram: „Teže je promijeniti nekome prehranu, nego religiju."
Danas više ne moramo govoriti o opasnosti na smanjenje prosječnog vijeka trajanja života kao nekada, no kvaliteta života drastično opada. Sve više ljudi u vrlo ranoj, a onda i srednjoj životnoj dobi obolijeva. Ljudi se tuže na sve manje energije, na kroničnu iscrpljenost. Uzima li se u obzir prosječan obrazac prehrambenog ponašanja mojeg tipičnog klijenta s kojim se svakodnevno susrećem u posljednjih osam godina, i napravi li se korelacija prehrambenih navika s kvalitetom obroka koje ove osobe svakodnevno konzumiraju, vrlo često dolazim do zapanjujućih i vrlo konkretnih podataka i ljudskih sudbina. Mladi menadžeri u ranim tridesetim godinama s katastrofalnim vrijednostima krvne slike i s pretrpljenim infarktom srca. Djeca u prvom razredu osnovne škole s tjelesnom masom od 50 kg. Promjenu možete učiniti već danas jednostavnim pravilima.
1. Doručkujte!
No, odgovorno tvrdim, bolje je ostati gladan, nego pojesti bilo što (krišku bijelog kruha s parizerom ili kroasan; krafnu ili buhtlu s marmeladom).
2. Izbacite iz prehrane transmasne kiseline.
One potječu iz jeftinih margarina, prhkih masnih keksa, fast food proizvoda i napitaka te očvrsnutog biljnog ulja
3. Izbacite dodane šećere
Osim slatkiša, i gaziranih „mekih" pića, voćnih jogurta, tu su i nektar sokovi, koji slove kao „prirodni" Izbacite glukozne i fruktozne sirupe iz prehrane. Slatka punila u keksima, jeftine krafne, umaci, pekarski proizvodi... Izbacite iz prehrane umjetna bojila i pojačivače okusa (mononatrijev glutamat). Izbjegavajte konzervanse (benzoate u napicima, nitrate i nitrite u mesnim prerađevinama). Izbjegavajte i umjetna sladila (saharine, ciklamate, asparmate)
4. Izbacite glukozne i fruktozne sirupe
Slatka punila u keksima, jeftine krafne, umaci pekarski proizvodi...
5. Izbacite iz prehrane umjetna bojila i pojačivače okusa (mononatrijev glutamat)
6. Izbjegavajte konzervanse
Benzoati u napicima, nitrati i nitriti u mesnim prerađevinama...Izbjegavajte i umjetna sladila - saharine, ciklamate, asparmate...
>>Na mjesec dana se odrekao šećera i alkohola. Nije mogao vjerovati rezultatima!
