Vina Hilić u Zagrebu

Alen Hilić izuzetnim i preciznim plavcima i Dingačima još jednom predstavio u metropoli

Julio Frangen
17.10.2024.
u 17:26

Vina Hilić upoznali smo u Zagrebu prije gotovo dvije godina i sa sobomo odnijeli dojam kako se radi o neobično kvalitetnim predstavnicima peljeških vina s najboljih položaja. Srećom, priča se ponovila

Kada smo se prije gotovo dvije godine upoznali s vinima Hilić, bio je to svojevrsni en primeur, prvo kušanje vina ove vinarije s Pelješca kojoj je ponosni vlasnik Alen Hilić. Interesantna je to priča, Hilić je inače pomorski kapetan koji zapovijeda LNG brodovima, što je danas očito još i važniji posao, za sadašnjeg poslodavca Idana Ofera, izraelskog biznismena teškog oko 14 milijardi dolara, a koji je, recimo, i suvlasnikom poznatog madridskog nogometnog kluba Atletico Madrid. No, Hilićeva prava ljubav jesu vinogradi u kojima gleda i svoju drugu karijeru ali i drugi život. Iako sebe naziva hobističkim vinarom, na mnogim našim vinogorjima imao bi on drugačije epitete. Njegovi vinogradi, naime, imaju 12.000 trsova od kojih godišnje nastane do 7.000 litara vina.Vinogradi na kojima se ti zasadi nalaze su i na samom položaju Dingač, po nama doista kultnom vinskom položaju u nas. Ondje je vinograde naslijedila supruga.

Foto: Julio Frangen

Druge je zasadio Alen Hilić sam a rijetka je prilika bila probati ih opet u Zagrebu, u dobrom restoranu Trilogija Fino&Vino, kao i prije dvije godine organizatorica je bila vinska stručnjakinja Marija Vukelić. Vinarija se Hilić nalazi u Kuni Pelješkoj, na poluotoku Pelješcu, dakle. Hilić je na svojim položajima ondje zasadio i rukatac te nešto pošipa, no ipak su, pa i bilo je za očekivati, najvažniji oni s plavcem malim. Iako ukupno u Hilićevoj ponudi ima devet vrsta vina. Ima ih osim u Kuni i u Janjini, na položajima u predjelu Krca ali, kako smo rekli, i na samom Dingaču. Jasno je onda da su vina od plavca malog i najzastupljenija u Hilićevoj paleti vina, da bi to bilo moguće grožđe mora doći i s još položaja. Među svim tim, uvjerit ćemo se, prekrasnim plavcima čak su tri etikete Dingača. Pošip smo Hilićev upoznali prije dvije godine kada smo probali onaj berbe 2022. s Čare ali i onaj godinu dana mlađi kod kojega je bilo i grožđa iz Kune. Ima i rosea koji se pravi od plavca malog iz vinograda kod Janjine. I kao što ćete pronaći i sami u našem tadašnjem tekstu, bili smo gotovo neobično zadovoljni vinima ovog pelješkog vinara, pogotovo s plavcima koji su, rekli smo, tada imali i svoje pretpremijerno kušanje.

Foto: Julio Frangen

Međutim, nije to bilo ništa u odnosu na tu večer u Zagrebu gdje je Alen Hilić ciljano postavio da njome dominiraju plavci. Plavac je jedna od najrasprostranjenijih crnih sorti u nas, pogotovo u južnim krajevima, naravno, pa smo i navikli da je dosta lako pronaći od tog grožđa sjajna vina. Hilićevi plavci, među njima i Dingači, neobično su skladni i precizni, pitki, strukturirani, čisti. Posebno je njima oduševljenje iskazivao Krešo Sesnić, vlasnik restorana Trilogija Fino & Vino, inače veliki poznavatelj vina, ističući upravo to što Hilićeva vina, iako potentna, snažna, često i s dosta alkohola, ništa od toga ne nagovješćuju pa onda niti kod ispijanja. Na večeri su, uz zalogaje chefa Trilogije Fino & Vino Marina Galinca, posluženo dva vina od plavca i sva tri Dingača u ponudi. Rekli bismo kako je Zvir vino koje bi svatko poželio u svojoj vitrini, svakako u ovoj berbi 2021. koju smo probali. Premijera je to za ovaj Hilićev plavac prilične snage s 15,5 posto alkohola, no vino je to za svaki ambiciozniji obrok jer Zvir lako parira uobičajenom zalogaju za crna južna vina, a to je pršut i sir. Ako ste negdje na Pelješcu, svakako svratite u Viganj gdje je vinski bar vinarije i uvjerite se.

Foto: Julio Frangen

Plavac Selection 2022 nešto je, dakle, mlađi te nastavlja na kvalitetu koju je nosila ranija edicija ovog vina. Očekivane note crvenog voća, ali lijepo izbistrene da bi se sve nastavilo u sočnosti koju ne remete kiseline, dok su tanini od drva tu da bi dopunili a ne borili se s ostalom paletom okusa. No, Dingači su perjanica koju se nipošto ne smije propustiti ni u kojoj prilici. Dingač 2018 dat će točno sve ono što očekujete od aroma vina čije grožđe dolazi s ovog znamenitog položaja. Tamno crvene, rubinske boje, zrele šljive, ponešto čokolade, isprepleteno s notama drvene bačve što će se nastaviti u okusu. Vino je suho, lijepo zaokruženo, preporučeno uz jela od divljači ili kakav odležani steak. I ta je preporuka točna. Dingač Riserva berbe 2017. obiluje različitim aromama gdje ima i voća, i kave i tamne čokolade, pa onda i vanilije obzirom, već kako pridjev imenu sugerira, vino odležavalo tri godine u bačvi od slavonskog hrasta. Ovo je suho vino moćno, ali je i skladno te se prelako nosi s 15,5 posto alkohola. Ne znamo je li bolje piti ga samog, onako u slobodno vrijeme, ili pričekati neki doista kvalitetan zalogaj kakvih je cijela paleta obzirom na portfelj nota koje ovo vino donosi.

Foto: Julio Frangen

Na čelu je liste ipak Dingač Excellence 2018. kojega je napravljeno tek 300 litara, odnosno 400 butelja od grožđa s vinograda starijeg od 50 godina na položaju Dingač. Upravo ondje gdje je Dingač najstrmiji da je vrlo teško vjerovati da je tamo moguće ubrati grožđe kojega ima tek nešto više od pola kilograma po trsu. Od takvog blaga pravi se ovo vino koje će u notama i upozoriti s kakve zemlje dolazi i s kakvog sunca koje ga ne pušta dobar dio godine. I onda je tu slojevitost u kojoj ćete jasno osjetiti arome zrelog voća, čokolade, kave, pa onda i nešto tamnog bobičastog voća, začina, sve jasno odijeljeno, gotovo u svojim ladicama koje se otvaraju svakim udahom. Pojavnost u čaši gdje se vino predstavlja jako tamnocrvenom bojom koja na svjetlosti prelazi u rubinsku još će se pojaviti tanini koji potječu od nove bačve od sušenog hrasta. Za ovo vino uopće ne bismo tražili partnera, hrana je to tek da oslobodi prostor za novi gutljaj uz maksimalan užitak. Nema sumnje, Alen Hilić u Zagrebu je predstavio precizno napravljene plavce i Dingače, iznimne predstavnike elitnih južnih položaja domaćeg vinarstva.

Foto: Julio Frangen

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije