Jedna od šest osoba podložna je alergiji na sunce, a ona se javlja i kada se namažete kremom. Iako se reakcija na sunčevu svjetlost najčešće javlja kod svjetloputih ljudi, alergija je moguća kod svih tipova kože. Stručnjaci smatraju da je čak 50 posto alergija na sunce nasljedno i ovisi o genetskim predispozicijama.
Iako liječnici kažu da ova vrsta alergije nije opasna za zdravlje, u slučaju burnijih promjena na koži svakako posjetite svog dermatologa ili najbližeg liječnika.
Simptomi
Najčešći simptomi na koži zbog alergije su crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići. Crvenilo kao najblaži oblik može se riješiti hladnim oblozima. Osip koji se često miješa s opekotinama od prekomjernog sunčanja može se tretirati antihistaminicima, ali ipak prije zatražite savjet svog liječnika, a isto postupite i primijetite li čvorove ili oderotine na koži.
Lijekovi i hrana također mogu potaknuti alergijsku reakciju
Fotoalergijsku reakciju koja nastaje djelovanjem sunčeve svjetlosti i raznih krema, parfema, losiona i šminke jednostavno možete izbjeći tako da se prije izlaganja suncu ne mažete "kemikalijama" koje ovi proizvodi sadrže.
Što se lijekova tiče, na reakciju mogu utjecati antibiotici, ali i kontracepcijske pilule koje ćete prepoznati po svijetlim mrljama koje vam se mogu pojaviti na licu. Usto čak i kreme za sunčanje mogu izazvati neželjene reakcije na koži te ih zato treba testirati. Nanesite manju količinu, najbolje na podlakticu i pričekajte neko vrijeme kako biste vidjeli hoće li koža reagirati.
Čak i neka hrana pogoduje javljanju alergije poput zelene salate, mrkve, celera, smokvi i peršina pa stručnjaci savjetuju da ih se izbjegava tijekom ljetnih mjeseci isto kao i umjetne zaslađivače.
Kako se najbolje pripremiti za sunce?
Prilagođavajte postupno svoju kožu suncu i trudite se u početnoj fazi nanositi kremu za zaštitu od UV-zraka s visokim faktorom, ali i nositi odgovarajuću odjeću, najbolje u svijetloj boji, s dugim rukavima i nogavicama, a glavu zaštitite šeširom i kapom.
