Da ne bi ispalo kako zaostaju, konkurentska je tvrtka Hyperloop Transportation Technologies samo par dana nakon uspješnog testa pogona tvrtke Hyperloop One objavila i svoje dostignuće. Patentirali su novu tehnologiju pasivne magnetske levitacije koja bi učinila da kapsula lebdi iznad staze. Inicijalna ideja Elona Muska predviđala je da se to postiže istiskivanjem komprimiranog zraka. Obje tvrtke ipak razmatraju samo mogućnosti levitacije.
Od prošle srijede internet bruji o informaciji da je napravljen prvi uspješan pokus inovativnog načina prijevoza koji je osmislio Elon Musk. Tvrtka Hyperloop One, jedan od dva najozbiljnija pretendenta na primat u razvoju ideje trenutačno najpoznatijeg svjetskog poduzetnika, pokazala je novinarima u pustinji sjeverno od Las Vegasa kako radi hyperloopov pogon.
Brzo kao mlazni avioni
Linearni indukcijski motor pogurnuo je 700 kg tešku platformu niz 200 metara dugu testnu stazu koja je zapravo magnetsko polje do brzine od gotovo 200 km/h za jednu i pol sekundu. Sila je ubrzanja bila 2,5 G. Nije loše, rekli bismo. Ali, još je daleko do stvarno upotrebljivog hyperloopa. Jer, pogon je tek jedna od komponenti potrebnih da bi u nekom trenutku u budućnosti u kapsulu hyperloopa sjeli ljudi i odvezli se do odredišta brzinom od gotovo jednog macha, već kako je to predvidio južnoafrički poduzetnik Elon Musk. Još treba dokazati i da će doista raditi zamišljeni levitacijski sustav koji bi izdigao kapsulu s putnicima iznad staze, tako smanjio trenje i onda doista povećao brzinu do one željene koja je doista blizu mlaznim lovcima. Zatim će trebati konstruirati funkcionalnu cijev u kojoj bi bio nizak pritisak što bi smanjilo otpor zraka te na taj način također omogućilo veće brzine. I onda sve to treba natjerati da radi zajedno.
Znači, uspješan pokus s pogonom još nije dokazao da je hyperloop doista ostvariva ideja. A onda su tu i regulatorne zapreke, pa otkup zemljišta i tome slično. No, čini se da sve više ljudi vjeruje u hyperloop. Tvrtka Hyperloop One, dakle, koja je predstavila prvi funkcionalan pogon, dan prije objavila je da je uspjela osigurati još 80 milijuna dolara kao i nekoliko važnih partnerstava. Nada se da će imati potpuno funkcionalan Hyperloop do kraja desetljeća. No, kako se više o Hyperloopu razmišlja, tako se dolazi i do novih saznanja. Prva je procjena, podsjetimo, govorila da će cijena linije hyperloopa između San Francisca i Los Angelesa iznositi šest milijardi dolara. Ima onih koji ističu kako je to u ovom trenutku čak i vrlo optimistična procjena. Autom se između ta dva grada putuje šest sati, hyperloopom bi se putovalo samo pola sata. Ipak, lako je moguće da ta relacija neće biti i prva komercijalna hyperloopova linija.
Moguće je da se takvo što uopće neće pojaviti najprije na tlu Amerike. Bilo bi to, izgleda, prije u Europi. I to nigdje drugdje nego u Slovačkoj. Početkom proljeća objavljeno je kako je druga vodeća tvrtka na području razvoja tog inovativnog načina transporta, Hyperloop Transportation Technologies, postigla dogovor sa slovačkom vladom o istraživanju mogućnosti konstrukcije linije hyperloopa. Bilo bi to između Beča, Bratislave i Budimpešte. Znači, među prvima bi mogućnosti hyperloopa mogli upoznati i Hrvati. Koliko je značajno bilo privlačenje velikih brendova automobilske industrije u Slovačku, svjedoči i izjava šefa HTT-a, Dirka Ahlborna.
– Slovačka je tehnološki lider u automobilskoj industriji, materijalima i energiji, što su sve područja vitalna za hyperloop – rekao je Ahlborn. Prva faza te linije trebala bi stajati između 200 i 300 milijuna dolara, a njome bi putovanje između Beča i Bratislave trajalo osam minuta. Cijena je, nije li tako uvijek, ono što će donijeti pravovaljanu presudu. Prema tvrdnjama direktora tvrtke Hyperloop One Roba Lloyda, cijena bi kilometra i pol linije trebala biti deset milijuna dolara. To bi bilo manje od 12,4 milijuna koliko je navodno Kina platila visokobrzinsku željeznicu koja je sa svojih deset tisuća kilometara najduža na svijetu.
Muskova testna staza
Eksploatacija i održavanje hyperloopa također mora biti u razumnim okvirima. Ne bi ovo bio prvi inovativan način transporta koji bi propao zbog cijene ili kompliciranosti upotrebe. Kroz dosadašnju smo priču upoznali dva najveća igrača, tvrtke Hyperloop One i Hyperloop Transportation Technologies. U svijetu postoji još najmanje tucet startupa koji osmišljavaju upotrebljivi hyperloop. Zatim je tu i MIT Hyperloop, momčad s prestižnog sveučilišta Massachusetts Institute of Technology, pobjednici natjecanja za dizajn hyperloopove kapsule. To je natjecanje organizirao sam Elon Musk kroz svoju svemirsku kompaniju SpaceX. Iako je on sam u više navrata isticao da gotovo sigurno neće aktivno sudjelovati u stvaranju hyperloopa pa je i to razlog što je omogućio da ideja bude dostupna svima, u to je teško vjerovati. Naime, i on sam, uza spomenute dvije vodeće tvrtke, gradi testnu stazu. Gotovo je sigurno da će se Nikola Tesla novog doba u nekom trenutku pojaviti i dati svoj finalni dodir svojem možda i najvećem izumu.
>>U Japanu u promet pušten superbrzi vlak koji lebdi nad tračnicama
Lakse je doci za 8 min iz Beca u Bratislavu nego iz 1945-te u 2016-u!