Glutenska prehrana nije povezana s rizikom od koronarnih bolesti srca. No izbjegavanje glutena koje podrazumijeva smanjenu potrošnju ili izbjegavanje korisnih cjelovitih žitarica u prehrani može biti povezano s rizikom za kardiovaskularni sustav. Stoga ne treba poticati promociju bezglutenske prehrane među osobama koje ne boluju od celijakije – zaključak je opsežne američke studije koja je ovih dana objavljena u stručnom časopisu British Medical Journal.
Stručnjaci iz područja medicine, epidemiologije, celijakije, gastroenterologije, nutricionizma... s nekoliko vodećih američkih sveučilišta te specijaliziranih bolnica 26 su godina istraživali benefite glutenske i bezglutenske prehrane za ljudsko srce.
Istraživanje je obuhvatilo više od 100.000 američkih građana, 64.714 žena i 45.303 muškaraca u pet različitih skupina, da bi se na kraju zaključilo kako bezglutenska prehrana kod zdravih ljudi koji nemaju celijakiju ne donosi nikakve zdravstvene prednosti, dok neki od stručnjaka, dapače, upozoravaju kako takva prehrana za posljedice može imati i manjak vitamina B koji je jako bitan za zdravo srce.
U neku ruku, time je potvrđeno kako trendovi i pomodarstvo koji trgovcima u sektoru bezglutenske prehrane posljednjih godina profite dižu i 30% godišnje ne idu uvijek pod ruku sa zdravljem i znanosti. Statistika RH govori da u nas od celijakije boluje do 3% stanovništva i još ih je 5 do 10% na neki način osjetljivo na gluten koji je trivijalni naziv za smjesu funkcionalnih proteina pšenice. Sve vrste pšenice, pšenoraž, raž, ječam i zob sadrže ih i odgovorni su za kapacitet vezanja vode, kohezivnost, viskoznost i elastičnost tijesta pekarskih proizvoda, a ima ih i u mesnim proizvodima, bombonima, sladilima, juhama, umacima, preljevima...
Nutricionistica Vitaminoteke, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, kaže kako rezultati američkog istraživanja nisu ništa spektakularno jer je i dalje nejasna veza između glutena i koronarnih bolesti srca. Dobro je da su se u obzir uzeli celijakičari, no jedna od većih manjkavosti je to što je riječ o retrospektivnoj analizi prikupljenih podataka s nekih drugih osnova koliko se raži, pšenice i ječma konzumiralo unazad 20-ak godina i koliko glutena. A prvih 10-15 godina obuhvaćenih istraživanjem ni u SAD-u nije bilo trenda bezglutenske prehrane.
– Bezglutenska dijeta trend je koji je uzeo previše maha i definitivno je nešto što treba istražiti, umjesto da se stvara nedovoljno znanstveno utemeljena slika kako je gluten danas krivac za sve. Rekla bih da gluten izaziva više problema od celijakije i povezuju ga s autoimunim bolestima štitnjače, dijabetesom tipa 1, kolagenozom...Postoji i intolerancija na gluten kod 6-7% populacije, ali sigurno ne 30%, tako da je moj odgovor kako opća zdrava populacija građana treba jesti glutensku hranu, ali raznoliku, s raznim vrstama žitarica – kaže ona.
Doc. dr. sc. Dubravka Novotni iz Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica PBF-a kaže kako je bezglutenska dijeta nutritivno siromašnija vlaknima, vitaminima D, B12, folatima, željezom...
Takva dijeta bogatija je zasićenim mastima i škrobom te su povećani glikemijski indeks i rizik za oboljenje od dijabetesa tipa 2, dok neka istraživanja pokazuju kako osobe na bezglutenskoj dijeti unose i više teških metala jer riža i riba koje su zastupljene u bezglutenskoj dijeti sadrže veliku koncentraciju tih metala. Kardiolozi nisu skloni komentirati nalaze ovog istraživanja.
– Stavovi se jako brzo mijenjaju od toga da je nešto jako zdravo i korisno do toga da je štetno. Sve se svodi na trendove koje diktiraju nutricionisti, priča vrijedi nekoliko godina, a onda se mijenja – prokomentirao je kardiolog prof. dr. Hrvoje Pintarić s Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Sestre milosrdnice.
znači, ovako, jednostavno rečeno, ima jako malo ljudi kojima gluten predstavlja problem. i samo za njih je problematičan. za sve ostale, gluten je potreban, poželjan. kao i dobri kolesterol. gluten je 'opasan' samo za ljude koji boluju od celijaklije. tj.. uzrokuje im probleme, ne umire se od toga. i nikog drugog. ajd, ima i onih koji imaju blagu netoleranciju na gluten, al nije opasno. pošto se svakih deset godina 'otkrije' stotinjak novih bolesti, i 'uzroka poznatih bolesti', došli smo do 'podatka' da od celijaklije pati 1 od 133 osobe. što nije baš istina, ali već i to govori da manje od 0,7% ima problema sa glutenom u hrani. dal je sad potrebno da više od trećine ljudi jeden hranu bez glutena, i time sebi štete, zavaravajući se da se bolje osjećaju bez glutena, ne znam. al znam da farmaceuti jako vole ove stvari.