Putevi su se njima dvjema isprepleli kod Hrvatske Kostajnice, grada uz čiju se obalu ljeska rijeka Una, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Slučajan susret brzo je prerastao u prijateljstvo, a ispostavilo se i da imaju štošta zajedničko. Među ostalim, obje su u ovaj pomalo pust kraj lijepih pejzaža došle iz velegradova drugih zemalja, Marina Pavlić prije petnaest godina iz Rusije, Augustina Riva lani iz Argentine.
Godinama tražila svoje mjesto...
Marina u Hrvatskoj Kostajnici živi sa suprugom Danielom i njihovom djecom, po struci je psihologinja, ali joj je hobi snimanje, osobito kratkih videa za društvene mreže koje ne trpe dugačke filmove. Augustina Riva se sa zaručnikom Janom Krügerom skrasila u Tirolu, malom selu ponad Kostajnice, u kojem su se u 19. stoljeću nastanili Austrijanci što su tu gradili prugu. Šumoviti kraj podsjećao ih je na domovinu pa otuda i selu ime Tirol. Augustina i Jan ovdje imaju samoodrživo gospodarstvo. I Marina i Augustina obožavaju prirodu.
– S obzirom na to da sam i sama stranac, a doselila sam se iz jednog ruskog grada koji je čak četiri puta veći od Zagreba u jednu malu Hrvatsku Kostajnicu gdje živi manje od 1000 stanovnika, odabrala sam za protagonisticu filma Augustinu Rivu koja je iz Argentine došla živjeti u selo kod Hrvatske Kostajnice. Shvatila sam da je i njezina odluka da živi ovdje bila zbog gužve u svjetskim metropolama koje diktiraju tempo života, zanemarujući blagodati prirode i suživota s njom – kaže Marina.
No nije svoje mjesto pod suncem Augustina, rođena u Buenos Airesu, gradu u čijem središtu ima stanovnika gotovo kao u cijeloj Hrvatskoj, pronašla odmah, već je ta potraga trajala godinama. Živjela je u četrdesetak zemalja svijeta dok u netaknutoj prirodi Pounja nije pronašla ono što želi. Ovamo je došla sa zaručnikom, Nijemcom Janom, s kojim se upoznala na Sardiniji pa su u Italiji odlučili da će dalje putovati skupa, tražeći gdje će se skrasiti. Željeli su živjeti u skladu s prirodom, za oko im je zapeo oglas u Hrvatskoj i za 10.000 eura su kupili derutno imanje bez struje i vode, s dva hektara zemlje. Do njega se stiže makadamom po silasku s asfalta sela Tirola, iza posljednjih naseljenih kuća. S puno planova, prionuli su Augustina i Jan na posao raskrčivanja gospodarstva i popravak kuće, da je upristoje za stanovanje. Na njihovo oduševljenje, lokalno stanovništvo priskočilo im je u pomoć, a Dušan iz Zrina ubrzo im je poklonio ovcu. Bila je to prva životinja na njihovu imanju na kojem sada imaju i koza, kokoši, pataka i gusaka. Iako se čini utopijski, Marina vjeruje i živi ekološkim održivim životom.
– Jan i ja pokušavamo napraviti malu samoodrživu farmu koja se temelji na permakulturi i suživotu s prirodom – govori Augustina. Ona proizvodi meleme i kreme od ljekovitog bilja kojeg u njezinu novom okruženju ima u izobilju, prilagođava se životu u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ljudi je prihvaćaju i otkrivaju pomalo zaboravljene tradicije koje su na temeljima ekologije.
– Nama koji ovdje živimo to je "nevidljivo" jer ne obraćamo pažnju na ekološke blagodati i nezagađeni okoliš koji imamo – kaže Marina.
Sigurnost i ekološko bogatstvo
Jednominutnim filmom kojim će predstaviti svoju županiju u projektu Moja.hr Marina i Augustina namjeravaju, među ostalim, poslati poruku da sretan ekološki život ne trebaš tražiti po svijetu i da se mladi ne trebaju iseljavati u potrazi za njim, već se samo trebaju osvrnuti oko sebe i shvatiti u kakvom ekološkom bogatstvu žive...
– U svijetu koji brzopleto jurca ka globalnom zagađenju, ja sam ovdje našla svoje utočište, svoju malu ekološku oazu i prijateljstvo s ljudima Sisačko-moslavačke županije koji uvijek kada je potrebno priskoče u pomoć. Ovdje imam sve što poželim, a ponajprije sigurnost jer mogu izaći u grad bez pratnje ne razmišljajući hoće li me kakva opasnost ugroziti. Obožavam i ovu kulturu i tradiciju i učim od najboljih. Iako sam rođena 12.000 kilometara od Hrvatske Kostajnice, moj dom je ondje gdje se najbolje osjećam. Ovo je sad moja HR – rekla je 24-godišnja Augustina Riva.
Destinacija bogate prirodne i kulturne baštine, s velikim potencijalom ljekovitih termalnih voda, Sisačko-moslavačka županija ima sve preduvjete za razvoj održivog turizma. Kraj presijecaju brojne rijeke, poput Save, Kupe, Une i Odre, pod zaštitom Natura 2000 dvadesetak je područja, ovdje je i Park prirode Lonjsko polje... Zeleni turizam promovira i županijska Turistička zajednica na čelu s direktoricom Ivanom Plavec.