Boravak u bolnici, kada do njega već dođe, ne mora nužno značiti i bezukusnu bolničku hranu zbog koje će pacijentima promenada rođaka donositi lončiće s kuhanom hranom od kuće.
Čak 800 namirnica, dvije tisuće normativa i 50 vrsta dijeta svakodnevno se slaže u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu, a iza njih stoji tim školovanih nutricionista.
Individualni plan prehrane
– Vrlo mali broj pacijenata zna da samim ulaskom u sustav bolničkog liječenja ima pravo na razgovor i savjete nutricionista koji će u suradnji s liječnicima dogovoriti individualan plan prehrane. Dakako, vezan uz osnovnu dijagnozu i opće zdravstveno stanje pacijenta, što je dijetoterapija, tj sastavni dio liječenja – objašnjava mr. sc. Irena Martinis, voditeljica Odjela prehrane i savjetovališta za prehranu KB-a Dubrava.
Dijetoterapija ne završava odlaskom iz bolnice jer nutricionisti kao dio liječničkog tima preporučuju i rekonvalescentsku prehranu te vrlo često i trajnu promjenu prehrambenih navika.
Prije dvadesetak godina prehranom bolesnika bavili su se kuhari i medicinske sestre, i to uz svoj redoviti posao, pa i ne čudi što se bolnička hrana smatra nejestivom.
– Želimo pokazati tko su stručnjaci koji su odgovorni za edukaciju o prehrani te izradu različitih specijalnih dijeta za bolesnike u hrvatskim bolnicama. Naša je misija raditi na unapređenju prehrane, standarda i normativa te kontinuiranoj edukaciji stručnjaka i opće populacije pa će se od 12. lipnja, u sklopu Dana otvorenih vrata za građanstvo, u KB-u Dubrava nuditi besplatno savjetovanje o prehrani, mjerenje šećera i sastava tijela – kaže mag. Martinis najavljujući skup koji će za vikend okupiti više od stotinu nutricionista i dijetetičara.
Standard prehrane bolesnika u bolnicama propisan je i primjenjuje se na način da se u svim bolnicama na području Republike Hrvatske osigurava 50 dijeta koje se primjenjuju za prehranu bolesnika u bolnicama, no taj broj nije konačan jer se, kaže mr. Martinis, oni prilagođavaju pacijentima. Standardi se mogu primjenjivati i u drugim zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, a podležu Hasapu, sustavu kontrole sigurnosti hrane, a što je najvažnije, ističe mg. Martinis, hrana se prati od polja do stola.
Nužna edukacija
Doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, upozorava da su nutricionisti sve zastupljeniji u liječničkim timovima, za razliku od vremena prije desetak i više godina kada im je mjesto bilo isključivo u kuhinji, a postoje i najave da će biti prepoznati u zdravstvenom sustavu jer je njihova uloga puno veća od krojenja programa prehrane.
– Problem s kojim se sreću nutricionisti i dijetetičari jest i taj što se u Hrvatskoj ovim zanimanjem, barem na prvi pogled, bavi svatko. Sveopća poplava nutricionista zabrinjava jer je riječ o ljudima bez formalnog obrazovanja i njihovi savjeti nisu utemeljeni ni stručni. Upravo zato Društvo radi na okupljanju i međunarodnom umrežavanju te edukaciji ove struke – ističe Vranešić Bender.
>>'Moj su lijek i pozitivne misli te putovanja po cijelom svijetu'
Bolnicka hrana je zaista cista bljuzga. Ne znam tko tamo kuha? Bare ili profi kuhari? S kojim namirnicama i u kolikoj kolicini raspolazu? Prije 25 god. je trauma SVAKU vecer servirala ujusak. Kuharice su bile TOLKE da su jedva prolazile kroz vrata. A jos vece i teze torbe koje su vukle van.