Priručnik o anoreksiji

Čak 40 tisuća mladih Hrvata ima poremećaj hranjenja

Anoreksija
Foto: Thinkstock
09.12.2015.
u 19:37

Ovo je priručnik za samopomoć, ali ujedno i izvrstan alat za primjenu tzv. vođene samopomoći, kada se radi sa psihoterapeutom

“Kako pobijediti poremećaje hranjenja” prvi je priručnik za samopomoć namijenjen oboljelima od anoreksije, bulimije i kompulzivnog prejedanja u Hrvatskoj. Dobra je to vijest za obitelji 40.000 oboljelih od poremećaja hranjenja, koliko ih se trenutačno bori s ovom pošasti novijeg doba. Porast broja oboljelih, mahom mladih Hrvata, vidljiv je kroz svakodnevnu praksu, ali i u promjenama strukture oboljelih: osim djevojaka mlađe dobi, koje su najviše zahvaćene anoreksijom, bulimijom i nespecifičnim poremećajima hranjenja, javlja se sve više oboljelih mladića.

Nekad se smatralo da je 95 posto oboljelih ženskog spola, a danas znamo da je omjer barem 9 prema 1 u korist djevojaka. No, s obzirom na to da je ova tematika još uvijek prilično neistraženo područje pa za Hrvatsku ne postoje pravi postoci oboljelih, već samo procjene, neki autori govore o postocima strukture oboljelih – 80 posto djevojaka i 20 posto mladića, odnosno oko 8000 mladih Hrvata. Dakle, još uvijek su djevojke dominantne, ali i mladići su sve prisutniji. Također, dobna se granica, nažalost, snizuje pa je sve više oboljele djece i u pretpubertetskoj dobi, upozorava mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, predsjednica Centra za poremećaje hranjenja BEA, čiji su stručnjaci, u suradnji s izdavačkom kućom Veble, preveli knjigu. Autor knjige, naime, talijanski je stručnjak svjetskog ugleda dr. Dalle Grave.

– Objava ovog priručnika uistinu je veliki događaj za sve oboljele i članove njihovih obitelji jer konačno imaju priručnik na hrvatskom jeziku koji sustavno tumači mehanizme održavanja poremećaja hranjenja uz stručan program koji tjedan po tjedan vodi oboljelu osobu prema oporavku – govori mr. Balabanić Mavrović. Dodaje da je riječ o prvom priručniku u nas temeljenom na trenutačno vodećoj metodi liječenja u svijetu KBT-E (kognitivno-bihevioralnoj terapiji usmjerenoj na poremećaje hranjenja). Osim kao priručnik za samopomoć, on je izvrstan alat za primjenu tzv.vođene samopomoći – kada oboljela osoba uz podršku psihoterapeuta, koji ne mora biti specijaliziran za poremećaje hranjenja – prolazi kroz propisani program. To je, kaže, posebno značajno za oboljele izvan Zagreba – druge sredine bore se s manjkom psihoterapeuta specijaliziranih za rad s oboljelima od poremećaja hranjenja, a uz ovu knjigu oboljeli iz cijele Hrvatske dobit će adekvatnu stručnu pomoć. A potrebitih je, kaže mr. Balabanić Mavrović, sve više.

Oboljeli iz cijele Hrvatske

– U Centru za poremećaje hranjenja BEA dobivamo upite iz svih društvenih segmenata: javljaju nam se roditelji oboljele djece iz cijele Hrvatske kojima pomažemo kroz savjetovalište i grupe podrške, javljaju nam se psiholozi iz škola sa slučajevima anoreksije i bulimije njihovih učenica. Njima pomažemo posjetima našeg mobilnog tima (psiholog i nutricionist) koji održavaju preventivna predavanja i radionice. U kontaktu smo sa specijaliziranim odjelima zagrebačkih zdravstvenih ustanova (KBC Zagreb, KBC “Sestre milosrdnice” i PB Sv. Ivan) s kojima izvrsno surađujemo te pomažemo pacijentima da se snađu na zamršenom putu kroz naše zdravstvo, od liječnika obiteljske medicine do pedijatra ili psihijatra specijalista – tumači Jelena. Pitali smo je kako roditelj može prepoznati simptome ovih poremećaja?

Anoreksiju mogu prepoznati kada uoče da dijete mršavi, izbjegava zajedničke obroke uz ispriku da je već jelo, kada sjecka hranu na male komadiće, dugo žvače, raspoređuje hranu po tanjuru na ritualan način... Ponekad dijete prožvače hranu pa zalogaj izbaci u salvetu ili skriva hranu s tanjura po džepovima. Bulimija se, nastavlja, može prepoznati tako što osoba također izbjegava jesti s obitelji ili nakon obroka odlazi u zahod ili u kupaonicu. Kod svih poremećaja hranjenja oboljela osoba često se razdražena, nervozna, lako plane, postavlja zahtjeve što se treba kuhati, osjetljiva je na komentare o svome izgledu, kod bližnjih provjerava je li se udebljala, svakodnevno se i više puta važe.

– Oboljelima od poremećaja hranjenja često treba dugo da se odjenu za izlazak iz kuće jer misle da izgledaju predebelo, a kako bolest napreduje, sve se više izoliraju i imaju sve manje interesa za druženje, partnera, izlaske, hobije. Prepoznaju li roditelji neka od spomenutih ponašanja kod svog djeteta, neka se slobodno jave u naš centar ili svom liječniku obiteljske medicine – kaže mr. Balabanić Mavrović dodajući da su na internetskoj stranici Centra BEA uz podršku Gradskog ureda za zdravstvo postavili vodič za liječnike obiteljske medicine, sa sugeriranim pretragama i koracima u praćenju oboljelih od poremećaja hranjenja. Kako bi pomoć bila što učinkovitija, uz priručnik “Kako pobijediti poremećaje hranjenja” BEA pokreće i nutricionističku grupu koju vodi nutricionistica specijalizirana za rad s poremećajima hranjenja Maja Žanko.

Posprdnost neupućenih

Grupa će primjenjivati metode rada opisane upravo u knjizi dr. Dallea Gravea te će pomoći oboljelima u borbi sa simptomima poremećaja hranjenja, poput držanja drastičnih dijeta, prejedanja i povraćanja, svakodnevnog vaganja, izbjegavanja “zabranjene” hrane, zloupotrebe laksativa i diuretika. Uz nutricionističku grupu, Centar BEA nudi i besplatna predavanja subotom, kada njihovi stručni suradnici obrađuju teme važne za razumijevanje poremećaja hranjenja.

– Također, u posljednje je vrijeme sve češća pojava tzv. ortoreksije: to je oblik poremećaja hranjenja koji nije službeno prihvaćen kao medicinska dijagnoza, no u svakodnevici nam se sve više javljaju djevojke i mladići koji drastično mršave zbog toga što izbjegavaju “nezdrave namirnice”. U želji da se hrane zdravo oboljeli zapravo ugrožavaju svoje zdravlje pa savjetujemo da se upute o štetnosti ugljikohidrata, šećera, masnoća, mlijeka i mesa uzimaju s mjerom – kaže naša sugovornica.

Da su poremećaji hranjenja ili poremećaji prehrane “medicinski, sociokulturalni, ekonomski i duševni problem”, upozorava na stranicama knjige i dr. Hrvoje Handl, psihijatar i voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u zagrebačkoj Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan. – Upravo zbog tih dimenzija pobuđuju mnoge reakcije – od predrasuda i posprdnih primjedbi neupućenih i neobrazovanih do teorija i nepotvrđenih argumenata upućenih i empirijski uvučenih u poremećaje – poručio je dr. Handl. Stoga je prvi priručnik ove vrste u Hrvatskoj iznimno važan saveznik u borbi protiv sve moćnijeg neprijatelja zdravlja mladih.

Komentara 1

LA
LANA555
20:09 09.12.2015.

Napisite nesto u vezi kad jednostavno nemas apetita i volje za jelo.Kaj je to i zasto se to dogaza ?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije