Alergija na sunce ubraja se u fotodermatoze – kožne bolesti izazvane djelovanjem ultraljubičastih zraka. Primarne fotodermatoze nastaju zbog izravnog djelovanja ultraljubičastog zračenja, a tipičan primjer su opekline od sunca.
Sekundarne fotodermatoze nastaju međudjelovanjem UV zraka i određenih tvari (primjerice, lijekova, kozmetike, biljaka). U fotoalergijskim dermatozama – među kojima je alergija na sunce – sudjeluje i imunološki mehanizam, pa je njihov nastanak sličan razvoju alergijske reakcije, objašnjava dr. Ljiljana Škrinjar, specijalistica dermatovenerologije iz Doma zdravlja Zagreb Centar.
“Sudar” sunca i lijekova
– Alergija na sunce manifestira se različitim vrstama osipa kože, od sitnih prištića, preko mrlja do mjehurastih promjena. Tipično se pojavljuju na područjima tijela koja su inače pokrivena odjećom, dok na licu najčešće nema osipa.
Alergiju na sunce izazivaju UVA zrake sunčanog spektra, koje prodiru u kožu dublje od UVB zraka. Treba znati da UVA zrake prolaze i kroz staklo, tako da do nastanka alergije može doći i tijekom vožnje automobilom. Često pacijenti navode da prvih dana ljetovanja nemaju problema, no kasnije, otprilike treći ili četvrti dan, pojavljuje se osip.
Za sprečavanje alergijske reakcije na sunce preporučuje se preventivno uzimati kapsule s antioksidansima poput likopena, beta-karotena, astaksantina i biljnog ekstrakta Polypodium leucotomos. Pokušajte svoje aktivnosti na otvorenom organizirati u ranim jutarnjim i kasnim poslijepodnevnim satima, dakle nemojte se izlagati suncu između 10 i 18 sati. Za boravka na suncu otkrivene dijelove kože treba zaštititi kremom s vrlo visokim faktorom 50+. Krema ne smije sadržavati mirise, jer i oni mogu biti uzrok osipa. Ako alergija nastupi, u liječenju se koriste protuupalni pripravci kao što su gelovi na bazi kalmina i kalcijeva glukonata, a kod težih oblika alergije kortikosteroidne kreme – kaže dr. Ljiljana Škrinjar.
Opasni antibiotici
Osim zbog alergije na sunce, osip i crvenilo mogu se pojaviti zbog već spomenutih sekundarnih fotodermatoza koje nastaju reakcijom određenih tvari s UV zrakama. Fotosenzibilizirajuće djelovanje ima čak pedesetak lijekova, na primjer određene vrste antibiotika i protuupalnih lijekova, neki lijekovi za srčane bolesti i dijabetes, hormonski kontraceptivi i lijekovi za hormonsko nadomjesno liječenje. S UV zrakama nepovoljno mogu reagirati eterična ulja u kozmetičkim preparatima, umjetni zaslađivač ciklamat u hrani i napicima, namirnice poput celera, kopra, limete... Ležite li na travi tako da je koža u izravnom kontaktu s travom, to može izazvati takozvanu fitofotodermatozu.
Naime, neke biljke sadrže fototoksičnu tvar furokumarin koja u reakciji sa suncem izaziva na koži crvenilo i mjehure. Promjene se vide tek nakon nekoliko sati, mogu intenzivno svrbjeti i peći, a nakon liječenja mogu trajno ostati smeđe mrlje.
>>Mobilna aplikacija 'Alergični na alergije', novi alat za borbu protiv ambrozije
