Sjedilački način života neizbježna je svakodnevica mnogim Hrvatima. Bilo da provodimo sate u uredskim stolicama, ispred računala i igraćih konzola ili u automobilima, ovaj stil života nosi sa sobom ozbiljne posljedice za naše zdravlje, a kralježnica je često prva koja pati. Problemi s kralježnicom danas su među najčešćim zdravstvenim tegobama, s kojima se suočava velik broj ljudi.
Prema statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji objavljuje izvještaje o učestalosti problema s mišićno-koštanim sustavom, uključujući bolesti kralježnice, većina populacije barem jednom u životu doživi bolove u leđima, a sjedilački način života dodatno pogoršava ovaj problem. Nedostatak tjelesne aktivnosti, loše držanje i predugo sjedenje mogu uzrokovati ozbiljne poremećaje u funkciji kralježnice, što često dovodi do kronične boli i ograničene pokretljivosti. Bez adekvatne brige i prevencije, takvi problemi mogu postati ozbiljni, pa čak i zahtijevati operativne zahvate.
Tim povodom razgovarali smo s prof. dr. sc. Krešimirom Rotimom iz Poliklinike Rotim o učestalosti problema s kralježnicom, njihovom uzroku i važnosti pravodobnog prepoznavanja simptoma. Prof. Rotim osvrnuo se na utjecaj sjedilačkog načina života, mogućnosti oporavka nakon operacije kralježnice te o tome kako sport i redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u očuvanju njezina zdravlja.
Tko su kandidati za operaciju kralježnice?
– To su pacijenti s bolnim lumbalnim dijelom leđa (lumbago) te oni kojima se bol širi iz leđa niz nogu (ishijalgija – išijas). Ovakve tegobe nastoje se liječiti konzervativno, tj. mirovanjem, analgeticima i fizikalnom terapijom, ako ne rezultiraju uspjehom, onda se razmišlja o kirurškom liječenju.
Koji simptomi ukazuju na to da bolove nije dovoljno liječiti masažama i tretmanima, nego operacijom?
– Smatra se da oko 80% svjetske populacije povremeno pati od bolova u leđima. To pripisujemo sjedilačkom načinu života i manjku tjelesne aktivnosti, posebno kod populacije koja živi u urbanism sredinama. Nas zabrinjavaju simptomi motoričkih slabosti – slabosti snage mišića u nogama, ispad osjeta u nogama i bolovi koji ne prestaju unatoč terapiji. Tada savjetujemo detaljnu dijagnostičku pretragu.
Što napraviti kada nas zabole leđa i bol se širi na udove, u kojem trenutku treba potražiti pomoć stručnjaka?
– Ako nakon 3 do 6 tjedana konzervativnog liječenja bolovi ne prestaju, ali ako su bolovi nepodnošljivi i ranije, savjetujemo da se obrate za pregled specijalisti neurokirurgu, fizijatru ili neurologu.
Možete li opisati korake/procese od prvog pregleda do operacije kralježnice u Poliklinici Rotim? Kako izgleda pregled kod neurokirurga?
– Pacijenti na neurokirurški pregled najčešće dolaze po uputi fizijatra ili neurologa. Idealno bi bilo da prilikom dolaska već imaju snimke magnetske rezonance (MR) kralježnice. Snimanje MR smatramo zlatnim standardom u dijagnostici i liječenju bolnih leđa. Tijekom neurokirurškog pregleda uzimaju se podaci o bolesti u razgovoru s pacijentom (anamneza) pa slijedi fizikalni pregled pacijenta, analiza MR snimaka i zaključno mišljenje o preporučenom liječenju. Pacijentu se izlože mogući rizici i očekivana dobrobit od operacije.
Kakvom opremom se izvodi operacija kralježnice u Poliklinici Rotim, odnosno Specijalnoj bolnici Neurospine?
– Naši liječnici koriste najmoderniju opremu koja omogućuje minimalno invazivne operacije kralježnice, ali također i operacije stabilizacije s instrumentacijom. S vrhunskom opremom nema kompromisa. Morate pratiti sve trendove i najbolje svjetske prakse. No razliku ipak čine ljudi, naš tim stručnjaka okuplja najbolje neurokirurge i ortopede iz Hrvatske, ali i inozemstva.
Kako izgleda oporavak od operacije u Poliklinici Rotim?
– Uobičajeno je da pacijent bude zaprimljen u bolnicu Neurospine na dan operacije, koja se zakazuje u popodnevnim satima, a pacijenti se drugi dan otpuštaju na kućnu njegu. Prije otpusta se vertikaliziraju, odnosno fizioterapeut s njima prohoda i da im upute za neposredni postoperacijski oporavak. Važno je reći da prvih desetak dana ne preporučujemo mirovanje ili ležanje, već dapače aktivno vježbanje i šetanje.
Nakon koliko dana pacijenti odlaze kući? Dolaze li nakon operacije na tretmane i, ako da, kako oni izgledaju?
– Nakon deset dana, pacijenti dolaze na kontrolu, uklanjanju se šavovi, ako je potrebno, te se preporučuje program fizikalne terapije pod vodstvom naših fizioterapeuta. Predviđeni povratak u svakodnevne živote i radne aktivnosti je individualan, ovisno o vrsti operacije i ranijoj tjelesnoj spremi pacijenta. U prosjeku se radi o tri tjedna.
Zašto je sjedilački način života toliko opasan za zdravlje kralježnice?
– Moderan način života za većinu ljudi pretpostavlja sjedenje u uredu za računalom, sjedenje u automobilu, manjak tjelesne aktivnosti ili bilo kakve tjelovježbe. Ohrabrujuće je da naši ljudi u posljednje vrijeme osvješćuju taj problem pa sve više ljudi rekreativno vježba. Ne smijemo zaboraviti da je život vječno kretanje i čim se prestanemo kretati, javljaju se tegobe, ne samo s lokomotornim sustavom već i sa srcem, probavom itd.
Što biste preporučili ljudima koji svakodnevno sjede više od osam sati? Kako bi, po vašem mišljenju, trebala izgledati pauza od posla za sve koji dugo vremena provedu u sjedećem položaju? Kakve stolce preporučujete osobama koje dugo sjede?
– Svatko od nas vjerojatno može odvojiti 30 do 45 minuta svaki dan, ili barem 2 puta tjedno za neki lagani trening. To može biti šetnja, vožnja biciklom ili bilo kakvo tijelu ugodno vježbanje. Budite aktivni i održavajte tonus mišića na svaki dostupan način. To će vam zasigurno produžiti život.
Koje vježbe pomažu za zdravlje kralježnice? Što savjetujete ljudima koji nakon posla nemaju energije za vježbanje jer imaju fizički naporan posao, primjerice vodoinstalateri, blagajnici, frizeri,..?
– Za ljude koji imaju blagodat života blizu mora ili bazena, to je svakako plivanje. Ali i obične vježbe istezanja, svaka vrsta tjelesne aktivnosti, šetnje vikendom, boravak na svježem zraku, hobi u prirodi...
Prije tri mjeseca u Šibeniku je otvorena Poliklinika Krešimir, po čemu je posebna i kakvu skrb nudi pacijentima?
– Poliklinika u Šibeniku je otvorena radi velike potrebe ljudi u Dalmaciji i Hercegovini za vrhunskom neurokirurškom i ortopedskom skrbi. Otvaranjem Poliklinike doveli smo vrhunske stručnjake u Šibenik i omogućili bolju dostupnost ove usluge pučanstvu, a potrebu za putovanjem na pregled u Zagreb smanjili na minimum. Do sada u Šibeniku nije postojala neurokirurška djelatnost. Posebnost Poliklinike je i Dermatološki odjel, gdje se osim kožnih bolesti, vrhunski tim liječnika bavi i estetskom medicinom te dermatološkim tretmanima lica s najmodernijim uređajima.
Zašto biste je preporučili pacijentima?
– U Poliklinici su ponajbolji liječnici iz Šibenika i Zagreba, neurokirurzi, ortopedi, dermatolozi, fizijatri i neurolozi, okupljeni u složnom timu, gdje po potrebi zajednički analiziraju i savjetuju najbolje moguće liječenje, u ugodnom ambijentu, s najmodernijom opremom.
Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Rotim.
