Skije kupljene u Skandinaviji stigle su još 1959. godine, a izgledaju baš poput onih koje je Fridtjof Nansen, jedan od najpoznatijih svjetskih polarnih istraživača, nosio u svojim ekspedicijama po Grenlandu i drugim dijelovima hladnoga sjevera. Vezale su se na cipelu s pomoću kožnih remena, a pri spustu se koristio samo jedan štap.
Jedna je to, naime, od nekoliko tisuća stvari na popisu blaga koje se i dandanas čuvaju u Samoborskom muzeju osnovanom 23. lipnja 1949. godine u nekadašnjoj obiteljskoj kući skladatelja Ferde Livadića. I to najvećim dijelom zahvaljujući Ivici Sudniku, odnosno entuzijastu, ljubitelju povijesti i starina, planinaru, fotografu, novinaru, uraru te neumornom skupljaču stvari i predmeta vezanih za tamošnju prošlost. Temelje je postavio osnivanjem triju zbirki: Samoborska bibliografija, kronika i starine. Uza Sudnika, važnu ulogu u organizaciji stručne djelatnosti, formiranju fundusa i osiguranju prostora za stalni postav imao je doktor Stjepan Orešković. Njih su dvojica uputila poziv javnosti da svojim prilozima i poklonima pomogne uređenju muzeja i rastu zbirki.
Otvoreni su utorak, srijedu i petak od 8 do 16, četvrtak do 19, a vikendom od 10 do 18 sati
Skije su danas dio planinarske zbirke, najveće u Hrvatskoj, koju su nedavno premjestili u čuvaonice muzeja kako bi je digitalizirali pa trenutačno nije izložena, a rezultat je ideje o osnivanju Planinarskog muzeja Hrvatske, koji je 1957. i otvoren u Livadićevoj kući. Planinarski muzej nikad nije zaživio kao samostalna institucija, već je ostao zbirka Samoborskog muzeja. Osim skija, u njoj se može pronaći svakakvih “drangulija” iz prošlosti – od starih novina, plakata, knjiga, dokumenata o osnivanju, planinarskih cipela, krplja, dereza, štapova, planinarskih šešira punih značaka i bedževa...
– Samoborski muzej ima vrhunsku suradnju s Hrvatskim planinarskim savezom te Hrvatskim planinarskim društvom “Japetić”, koje na ovome prostoru aktivno djeluje već gotovo stotinu godina. Možemo im od sveg srca zahvaliti na vrijednim rukama pri složenoj akciji prijenosa obilne količine arhivskog gradiva u našu novouređenu čuvaonicu. Uz njihovu pomoć, počinjemo i s popisivanjem građe vezane za planinarsku zbirku. Tako će ova vrijedna građa postati dostupna na uvid svim zainteresiranima, preko mrežnih stranica Hrvatskog planinarskog saveza i Samoborskog muzeja – objašnjava ravnateljica muzeja, Nikolina Puljić Glasnović. Muzej je inače i početna planinarska točka za neke od staza, a oni koji ga požele obići jer – čuva i geološko-arheološku, povijesnu, umjetničku, kulturno-povijesnu i etnografsku zbirku – mogu ga posjetiti utorkom, srijedom i petkom od osam do 16, četvrtkom od osam do 19, a subotom i nedjeljom od deset do 18 sati.
