Martinje, tradicionalna proslava blagdana sv. Martina, jedna je od najomiljenijih jesenskih svetkovina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovaj dan, koji se obilježava 11. studenog, posebno je drag ljubiteljima dobre kapljice i bogate trpeze. No, Martinje nije samo prilika za uživanje u mladom vinu i ukusnoj hrani - ono je duboko ukorijenjeno u našu kulturnu baštinu i nosi sa sobom bogatu tradiciju i običaje.
Sveti Martin bio je rimski vitez iz pokrajine Savarije, na području današnje Mađarske. Poznat je po svojoj blagosti i milosrđu, a legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina i vješt vinogradar. Upravo je to, prema predaji, potaknulo ga da uvede običaj krštenja mošta. Zanimljiva je i priča o tome kako je postao biskup - navodno se protivio imenovanju pa se sakrio među guskama, no one su ga svojim graktanjem odale. Zbog toga se na Martinje tradicionalno jede guska s mlincima.
Proslava Martinja toliko je važna da je u nekim dijelovima Hrvatske dobila status nematerijalnog kulturnog dobra. Posebno se ističe Općina Sveti Martin na Muri, koja je od Vlade dobila rješenje ‘o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja’. Ovdje se, za razliku od drugih mjesta gdje se održava narodni običaj, provodi vjerski obred u kojem župnik ili biskup blagoslivlja mlado vino.
U većini kontinentalnih krajeva Hrvatske, posebice u Zagorju, ceremonija krštenja mošta je pravi mali spektakl. U njoj sudjeluju domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta te biskup sa svojom svitom. Ova vesela družina kroz pjesmice i pošalice ‘krsti’ mošt, pretvarajući ga simbolično u mlado vino.
Također, u narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime. To je vrijeme kada su svi radovi u poljima gotovi, a priroda se polako priprema za zimski san. U srednjem vijeku, 11. studeni je u cijeloj Europi bio važan sajamski dan kada su se završavali mnogi ugovori, vraćali dugovi i plaćali porezi.
Zanimljivo je da je sv. Martin, osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom mnogih drugih skupina. Tako ga štuju vojnici, konjanici, gostioničari, liječeni alkoholičari, hotelijeri, uzgajivači konja, pa čak i švicarska papinska garda. U Hrvatskoj je zaštitnik nekoliko mjesta, uključujući Beli Manastir, Virje i Čepinske Martince.
GALERIJA: Vino za srce, a šampanjac za mozak? Doznajte zašto su dobra ova alkoholna pića:
