Smanjenje konkurentnosti i povećanje uvoza gotovih proizvoda, a u konačnici i smanjenje zaposlenosti i zatvaranje jednog dijela hrvatskih pržionica te preseljenje pogona izvan granica RH, samo su neke od posljedica koje bi nakon 1. travnja, kad na snagu stupi Zakon o posebnom porezu na kavu, mogle pogoditi oko 160 domaćih tvrtki za preradu kave.
Ništa od odgode?
S obzirom na to da je izglasan po hitnom postupku, zakonom im se, tvrde, u najmanju ruku trebalo pogodovati odgodom njegove primjene na godinu dana kako bi se prilagodili neizbježnoj reformi tržišta kave u RH, koja će imati negativnu posljedicu i za proračun. No, u strahu da privremeno zatvoreno poglavlje u pretpristupnim pregovorima ponovno ne bude otvoreno te pod pritiskom Europske komisije, koja drži da se sadašnjim zakonom u Hrvatskoj diskriminiraju uvoznici, zakon nije ništa drugo do prilagodba pravnoj stečevini EU, obrazloženje je Ministarstva financija. EK je, podsjetimo, izrazio zabrinutost što se zbog poreza na prženu kavu od 12 kuna za kilogram u nepovoljan položaj stavljaju proizvođači i izvoznici iz EU na hrvatskom tržištu, unatoč činjenici da kavu nitko ne proizvodi u Europi te da oporezivanje kave samo pri uvozu ima učinak carine.
Sada bi se ona, na njihovo traženje, trebala oporezivati tek stavljanjem na tržište, čak i po udjelu ekstrakta kave (tzv. mikseva) u proizvodu, pa bi, s obzirom na daljnja divljanja cijena sirove kave na burzama i najave novih poskupljenja, bilo realno očekivati da cijene barem "praškastih" kavovinskih napitaka ostanu iste u dućanima i u kafićima.
Domaćima skuplje za kunu, a uvoznicima jeftinije 6 kuna
Za razliku od stranih uvoznika, domaće tvrtke pak u pravilu uvoze neprženu kavu na koju je poseban porez bio 5 kuna za kilogram, dok su za izvoz pržene kave bile stimulirane kroz povrat poreza od 6 kuna za kilogram. Po novome će, međutim, posebni porez na prženu kavu, odnosno njezino stavljanje na tržište, bilo da su je domaći prerađivača ispržili ili je ona jednostavno uvezena u RH, što je dosad uvoznike stajalo 12 kuna za kilogram i jedne i druge stajati 6 kuna. Jedino se trošarine za instant kavu povećavaju sa 20 na 60 kuna, tako da se domaći prerađivači opravdano pitaju zašto bi strani trgovci sutra pržili kavu u nas, ako je za isti novac mogu uvesti.
Od ukupnog uvoza kave u RH od oko 20 tisuća tona u 2010. u vrijednosti oko 57 milijuna dolara, pržene je bilo tek oko 2000 tona, što znači da domaće pržionice godišnje prerade oko 18 tisuća tona, od čega oko 1000 završi na regionalnom tržištu (oko 40 posto na tržištu BiH).
Sada bi se, međutim, odnos uvoza i izvoza i te kako mogao preokrenuti u korist moćnih svjetskih igrača poput Nestlea, Jakobsa... ili pak Atlantica koji je kupnjom Droga Kolinske dobio brendove Grand kafu i Bar kavu i veliku pržionicu u Srbiji, iako oni, upozoravaju domaći prerađivači, za razliku od uvoznika pržene kave, preradom u RH čuvaju i radna mjesta i plaćaju doprinose te ulažu u proizvodnju i pogone.
Cijene kave i dalje divljaju
Kao što se posljedično događa i nakon trošarina na TDR-ove cigarete, u Hrvatskoj će se, tvrde u domaćim tvrtkama, otvoriti mjesta i za ilegalnu prodaju kave, a veći bi prerađivači kave poput Francka, koji već ima i tvornicu u Grudama, lako mogli preseliti u regiju.
Inače, na svjetskim burzama arabica kava je u odnosu na lipanj lanjske godine već 100 posto skuplja i na razini je od 265-270 dolara za libru (oko 6 dolara za kilogram), no većina analitičara predviđa da će prijeći barijeru i od 300 dolara za libru). Robusta je pak oko 85 posto skuplja, pa se, nakon jesenskog poskupljenja kave u vele i maloprodaji između 5 i 15 posto, ovih dana očekuje nova korekcija cijena kave od 5 do 23 posto.
Cestitke vecernjem na interesantnom clanku. Ovakvih tema bi trebalo biti vise.