Doktor Ivan Karlak, specijalist ortoped, subspecijalist traumatologije koštano-zglobnog sustava danas djeluje kao voditelj Centra za ortopediju u Specijalnoj bolnici Arithera. Dr. Karlak vrhunski je dijagnostičar i specijalist za liječenje prijeloma dugih kostiju, unutarzglobnih prijeloma, trauma zdjelice, endoprotetiku ramena, endoprotetiku kuka, endoprotetiku koljena, artroskopije ramena, koljena i gležnja. Dr. Karlak u svojoj biografiji broj brojna sudjelovanja na međunarodnim ortopedskim i kirurškim kongresima, a član je i nekoliko društva posvećenih ortopedskom liječenju. Danas upravlja jednim od najvećih ortopedskih timova u privatnom zdravstvenom sektoru Hrvatske.
Kada kažemo dr. Ivan Karlak, znamo da govorimo o jednom od najjačih hrvatskih ortopedskih imena. Danas ste član Hrvatskog traumatološkog društva, Hrvatske udruge Ortopeda i traumatologa te EFORT-a, točnije Europske federacije nacionalnih udruženja ortopedije i traumatologije, kao i autor znanstvenih radova. Možete li za naše čitatelje ukratko predstaviti svoj karijerni put?
Nakon završetka Medicinskog fakulteta u Zagrebu, vratio sam se na pripravnički staž u rodne Našice gdje sam nakon položenog državnog ispita nastavio raditi kao „sekundarac“ na odjelu kirurgije. Poslije tri godine rada kao „sekundarac“, dobio sam specijalizaciju iz ortopedije te započeo sa specijalističkim usavršavanjem u Zagrebu. Kada sam završio ispit iz ortopedije, zaposlio sam se u Klinici za traumatologiju u Zagrebu, popularnoj Traumi. Tamo sam, radeći pod mentorstvom prim. Brede Gustinčič, stekao veliko iskustvo u koštano-zglobnoj kirurgiji. Tijekom rada u Traumi, završio sam subspecijalizaciju iz traumatologije te sustavno provodio godišnje edukacije na Anatomskom institutu u Grazu i u ostalim europskim centrima izvrsnosti. Nakon desetogodišnjeg iskustva u državnom sektoru, odlučio sam se za prelazak u privatni zdravstveni sektor gdje sada djelujem kao voditelj odjela ortopedije u Specijalnoj bolnici Arithera.
Za sebe ste smatrali da ćete biti internist, sve dok se nakon specijalizacije niste počeli baviti kirurgijom. Kako se dogodio takav zaokret u karijeri, pogotovo jer je kirurgija iznimno kompleksna grana medicine?
Sve je počelo početkom staža u Našicama, kada sam se prvi puta susreo s pravom kirurgijom i kirurškim pacijentima. Tada sam shvatio da je kirurgija grana medicine koja konkretno i odmah rješava problem s kojim bolesnik dolazi kod liječnika. Ta mogućnost efikasne pomoći bolesniku je ono što me privuklo toj struci i sada sam izuzetno zadovoljan što sam ju odabrao kao svoj životni put. Ortopedija omogućava povratak pokretljivosti, gdje mi je bilo posebno zadovoljstvo vidjeti kako pacijenti mogu ponovno biti fizički aktivni nakon zahvata, što me čini sretnim kao kirurgom i liječnikom.
Krenimo odmah s vrućom temom: upravo ste se vratili s edukacije o provođenju operativnog zahvata ugradnje endoproteze kuka direktnim prednjim pristupom tzv. bikini incizijom. Kako se ova operacija razlikuje od klasične ugradnje endoproteze kuka? Čemu „bikini“ naziv? Gdje je bila edukacija i kako je izgledala?
Dobra stvar liječnika je to što su prisiljeni na cjeloživotno usavršavanje. Da, upravo sam se vratio s edukacije kod prof. Cortena, u Genku u Belgiji. Usavršavanje je bilo u operacijskom pristupu kroz tzv. bikini inciziju na kuk prilikom ugradnje totalne endoproteze. Ovakav pristup svakako čini značajno poboljšanje za bolesnika; minimalno je invazivan (znači da se prilikom operacije ne režu mišići, već samo razmiču), ali i estetski prihvatljiviji jer je ožiljak u „bikini“ zoni, dakle skriven ispod donjeg rublja.
Što ova edukacija znači za Vaše pacijente? Zbog čega bi ovu operaciju trebali uzeti u obzir tijekom ortopedskog liječenja? Može li se primijeniti i na zahvat dvostruke ugradnje endoproteze kuka?
Svaka edukacija je i dobrobit za bolesnika. Navedenim pristupom idemo ukorak sa svjetskim trendovima i centrima izvrsnosti, a i bolesnik dobiva bolju skrb. Pristup se definitivno preporuča kod obostrane ugradnje endoproteza u jednom aktu. Nadalje, osim estetike i manje invazivnosti, ovakav pristup omogućava značajno bržu rehabilitaciju i povratak pokretljivosti.
Danas djelujete kao voditelj Centra za ortopediju Specijalne bolnice Arithera, kojoj ste se pridružili u 2013. godini. Tko se sve može javiti u Centar tj. s kojim simptomima i medicinskim stanjima Vam se javljaju pacijenti?
SB Arithera se kroz godine postojanja profilirala u ustanovu koja može skrbiti o gotovo svim bolestima koštano zglobnog sustava, počevši od ozljeda do degenerativnih bolesti. Svaki bolesnik koji ima tegobe uzrokovane bolestima ili ozljedama koštano zglobnog sustava može potražiti pomoć u Aritheri.
U SB Arithera djeluje veliki i iznimno stručan tim ortopeda. Kako je voditi takav stručni tim? Koji su prvi koraci u procesu ortopedskog liječenja?
Voditi je uvijek veliko zadovoljstvo, usudim se reći i poseban gušt. Sve kolege koje rade u Aritheri su posebno priznati stručnjaci u području kojim se bave. Svakako je prvi korak u procesu liječenja klinički pregled bolesnika kojim se doznaje koji su problemi koji uzrokuju tegobe, nakon čega slijedi odluka o daljnjim dijagnostičkim meto.
Iza sebe imate preko 20 godina iskustva ortopedskog liječenja, uključujući i provođenje operativnih zahvata. Za kakve sve operacije Vam se pacijenti mogu javiti u Specijalnu bolnicu Arithera? Imate li neko uže područje u kojem ste se posebno profilirali?
Kao što sam već ranije naveo, gotovo svi problemi koštano zglobnog sustava; od sportskih ozljeda, prijeloma do degenerativnih bolesti zglobova se mogu liječiti u SB Arithera. Osobno sam se profilirao na ugradnju endoproteza velikih zglobova (kuka, koljena, ramena) te prijelome dugih kostiju. Samo od početka ove godine proveo sam više od 70 operativnih zahvata na zadovoljstvo brojnih pacijenata, a već uspješno proveo i prve operacije ugradnje kuka direktnim prednjim pristupom nakon edukacije zajedno sa svojom sjajnom kolegicom i kirurginjom doktoricom Anom Čizmić.
U sklopu svog rada, pacijentima pružate mogućnost da Vam se jave na besplatne konzultacije za ugradnju endoproteze kuka, koljena i ramena. Kako i gdje Vam se pacijenti mogu javiti? Što je od dokumentacije potrebno donijeti na pregled kako biste kao liječnik imali širu sliku o njihovoj dijagnozi?
Kroz višegodišnji klinički rad, uvidio sam da izuzetno mali postotak bolesnika ima točne i prave informacije o operaciji koja ih očekuje. Besplatne konzultacije su uvedene upravo zato da bi bolesnici s već postavljenom indikacijom za ugradnju endoproteze dobili adekvatne i valjane informacije o trajanju liječenja, mogućim komplikacijama te očekivanom ishodu. Na konzultacije treba donijeti svu medicinsku dokumentaciju vezanu za tegobe kao i učinjenu slikovnu dijagnostiku (RTG, MR) kako bi se mogle dati točne informacije koje bolesnika zanimaju. Na samim konzultacijama također se može definirati daljnji tijek operativnog liječenja u Specijalnoj bolnici Arithera.
Jedno od vaših posebnosti je obostrana ugradnja endoproteze kuka ili koljena u jednom aktu. Zašto se to rjeđe primjenjuje te koje su karakteristike takve operacije?
Moram se pohvaliti da smo prva ustanova u Hrvatskoj koja je započela s takvom vrstom zahvata još prije 5 godina i do sada smo stekli značajno iskustvo u istovremenoj ugradnji totalnih endoproteza oba kuka ili oba koljena. Takav zahvat je indiciran kod bolesnika koji imaju uznapredovalo oštećenje oba kuka ili oba koljena. Zahvatom, tj. operacijom u jednom aktu smanjuje se mogućnost komplikacija, postižu se bolji rezultati, a u konačnici i bolesnici su zadovoljniji jer prolaze samo kroj jednu operaciju i jednu rehabilitaciju. Kako bi se reklo, “jednim udarcem dvije muhe“, ali u zdravstvenom smislu.
U svom radu, spomenuli ste da je najmlađi pacijent kojem ste ugradili umjetni kuk imao 16 godina. Ortopedske bolesti kukova, koljena i ramena često se povezuju sa starijom populacijom. Je li ova Vaša operacija bila izoliran slučaj, ili imate drugačije iskustvo?
Većinom je populacija koja treba zamjenu zglobova starije životne dobi, no umjetni zglobovi nisu rezervirani samo za stariju populaciju. Bez obzira što rizik raste povećanjem životne dobi akumulacijom čimbenika rizika poput životnih navika, aktivnosti, nasljeđa, trauma, hormonalnih promjena i kemijskih procesa, i u mlađoj populaciji zbog određenih bolesti ili ozljeda dolazi do oštećenja zglobova koje zahtijeva ugradnju umjetnog. Ne treba čuditi da je prvi zglob ikada zamijenjen u ljudskom tijelu bio upravo kuk.
Kažu da je rehabilitacija nakon operacije polovica liječenja. Vi u SB Arithera primjenjujete iznimno efikasnu personaliziranu rehabilitaciju. O kakvoj se rehabilitaciji radi i kakvi su ishodi takvog pristupa.
Ja bih čak rekao da je dobra rehabilitacija i više od polovice uspjeha nakon zahvata. Dugogodišnjim radom shvatili smo da upravo takav individualizirani pristup rehabilitaciji značajno poboljšava konačne rezultate liječenja. Primjerice, ne mogu se isti rehabilitacijski postupci primijeniti kod osobe koja je sportaš i u dobroj kondiciji kao kod osobe koja je starija i pri tome ima još dodatnih bolesti koje otežavaju rehabilitaciju. Stalna komunikacija i dogovor između operatera, fizijatra i fizioterapeuta je bitna za konačan uspjeh liječenja i zadovoljstvo bolesnika. U Specijalnoj bolnici Arithera, provodimo rehabilitaciju u suradnji s ostatkom tima koju karakterizira individualni pristup. Takvom rehabilitacijom omogućavamo bolje rezultate liječenja, brži oporavak te, što nije za zanemariti, smanjene sveukupne troškove liječenja.
Osim što se priznati liječnik, poznati ste u internim krugovima kao sportaš, točnije strastveni skijaš. Koliko se skijanje i drugi sportovi dotiču s vašim radom na području ortopedije?
Skijanje je naš obiteljski sport. Djeca se aktivno bave skijanjem, a ja sam i predsjednik Hrvatskog akademskog skijaškog kluba Mladost. Treniranje bilo kojeg sporta definitivno uključuje i prevenciju mogućih ozljeda. Ozljede se nažalost događaju, a onda je tu ortopedija i traumatologija kako bi takve ozljede izliječila te omogućila sportašu što adekvatniji povratak sportu i aktivnostima.
I za kraj, sami ste jednom rekli da je najljepši dio Vašeg posla što pacijentima omogućavate da se nakon teže i bolne pokretljivosti vrate životu bez boli sa potpunim, rehabilitiranim pokretom. Je li osjećaj isti nakon svih ovih godina staža?
Baš to je ljepota mog zanimanja! Osjećaj uvijek ostaje, koliko god kompleksan zahvat bio. Iznimno mi je zadovoljstvo vidjeti pacijente na kontroli nakon provedene rehabilitacije kako se ponovno kreću bez boli te kako obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, bez obzira na njihovu prirodu. Nekako mi uvijek to izaziva prirodni osmijeh, a ujedno mi je i potvrda kako je moje dugotrajno obrazovanje na specijalizaciji iz ortopedije te kasnijim usavršavanjima bilo vrijedno. Mi smo ipak doktori, a bavimo se nečim što je svakome ako ne i najvažnije na svijetu – zdravlje.
Više informacija o Dr. Ivanu Karlaku i uslugama Specijalne bolnice Arithera potražite na www.arithera.hr.
