Neobrazovanost djece o seksualnosti

Godišnje u Hrvatskoj zatrudni gotovo 2500 maloljetnica

Trudnica
04.11.2009.
u 20:11

U liberalnoj Nizozemskoj najmanje je adolescentskih trudnoća i spolno prenosivih bolesti među europskim zemljama.

Suzana je prekinula sa svojim dečkom čim je doznala da ju je prevario s njezinom prijateljicom koja mu se nabacivala pod odmorom Prehrambeno-tehnološke srednje škole u Zagrebu, koju je sve troje pohađalo. Brzo se Enis pokajao, htio je ponovno biti sa svojom Suzanom i trudio se to joj dokazati. No ona mu je rekla: – Ne mogu biti s tobom, znat ćeš ubrzo zašto.

Ne zadugo, trbuh joj je postao uočljiv i govorio je sve: Suzana je bila trudna.

Sestra bila jedini oslonac

– Znao sam, a opet nisam mogao vjerovati da je to istina – kazao je Enis. Suzana, zgodna šesnaestogodišnjakinja iz zaprešićkog kraja, proživljavala je puno više od nevjerice kad je otac slegnuo ramenima i presudio joj: “Mislim da je najbolje da potražiš pomoć centra za socijalnu skrb”.

– Drugim riječima, dao mi je do znanja da za mene više nema mjesta u kući – kazuje Suzana. Preteška iskustva za tako malo života razmjenjivala je s vršnjakinjom Martinom u Materinskom domu zagrebačkog Dječjeg doma u Nazorovoj, koji zbrinjava majke s djecom i trudnice. A sudbina se poigrala i s Martinom. Ni njezina obitelj nije je podržala kad se pokazalo da je trudna.

– Mama mi je rekla da se otac tresao kad mu je rekla. Sa mnom o tome nikad nije razgovarao – kaže Martina, čija je jedina utjeha bila sestra Margareta koja se djetetu veselila otpočetka. Martinin razrednik zauzeo se za nju, objasnivši svima u razredu da nema mjesta zadirkivanju i ruganju.

Poistovjetio se, kaže, s njom jer se i sam našao u sličnoj situaciji na drugoj godini fakulteta, kada se oženio jer je dijete nenadano bilo na putu. I dok su Suzana i Enis obnovili vezu i barem neko vrijeme živjeli poput obitelji, Martina je rezonirala drugačije.

– Nisam htjela biti ni s kim, bila sam dovoljno zaokupljena Filipom i sobom. Najvažnije mi je bilo naći posao. Prije svake odluke sad razmišljam, a ne kao prije “bit će što bude” – odgovara na pitanje je li je dijete promijenilo. Zrelije razmišlja i Suzana, čiji se otac s vremenom “odledio”.

– Sad znam da je tata imao pravo kad me na neke stvari upozoravao i davao mi savjete. Da mogu ispočetka, poslušala bih ga – rekla je Suzana na kraju dokumentarnog filma “Mama je mama”, koji je prikazan na okruglom stolu o temi “Maloljetničke trudnoće i majčinstvo – otvorimo oči”, koji je organizirala Udruga roditelja Korak po korak u suradnji s Unicefom.

– Suzanina ljubav s Enisom pukla je, ali je poslije našla divnog supruga i živi u skladnoj četveročlanoj obitelji. Dobili su još jedno dijete – obavijestila je okupljene Vesna Šugar, socijalna radnica koja vodi Materinski dom.

Ondje je u pet godina zbrinuto 112 štićenica, od toga ih je 37 (33 posto) bilo u dobi između 14 i 18 godina, a ostalih 75 (67 posto) punoljetno. Nakon izlaska iz doma brigu o svom djetetu preuzelo je samo šest maloljetnih majki ili 16 posto. Čak 31 maloljetna majka (84 posto) napustila je dom u kojemu je ostavila dijete koje je potom smješteno u obitelj udomitelja ili je posvojeno.

S pedijatrije ginekologu

Rizično spolno ponašanje maloljetnika za posljedicu može imati preranu i neželjenu trudnoću, ali i spolno prenosive bolesti. Maha uzima zbog nedostatka seksualne edukacije u školama te razgovora u obitelji. Djeca koja s roditeljima mogu slobodno razgovarati o seksu u manjoj su opasnosti da se u tinejdžerskoj dobi rizično ponašanju, za razliku od djece koja s roditeljima otvoreno ne razgovaraju o toj temi.

Za usporedbu, u liberalnoj Nizozemskoj najmanje je adolescentskih trudnoća i spolno prenosivih bolesti među europskim zemljama.

Ondje se od vrtića s djecom, postupno i u skladu s dobnim razinama razumijevanja, razgovara o temama koje drugdje često ostaju tabu, a roditelji podržavaju sve moguće državne servise o toj temi.

– Dijete je tijekom odrastanja dobilo sve informacije i ne upušta se olako u nesiguran seks. A i kontracepcija je ondje jeftina ili besplatna – napominje mr. sc. dr. Nives Šikanić-Dugić, ginekologinja Centra za reproduktivno zdravlje Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Ona trudnoću dijagnosticira maloljetnici otprilike svaka tri tjedna. Navodi i najnoviji slučaj šesnaestogodišnjakinje koja je stigla na pedijatrijski odjel Klaićeve bolnice zbog bolova u trbuhu.

Odande su je uputili na gastroenterološki odjel gdje su je, kaže dr. N. Š. Dugić, pregledali ultrazvukom te otkrili da je trudna. Na ginekologiji su precizirali: pet mjeseci! – Osmi razred osnovne škole zadnja je prilika za educiranje djece.

Najmlađoj poznatoj trudnici bilo je 11 godina – upozorava dr. Šikanić-Dugić. Dodaje da su idealna zaštita za mlade djevojke niskodozne kontracepcijske tablete u kombinaciji s kondomom.

Svi stručnjaci koji se svakodnevno susreću s djecom zbog posljedica njihova iz neznanja neodgovornoga seksualnog ponašanja jednoglasno apeliraju na državu: nužno je hitno uvesti spolni odgoj u obrazovanje!

Ključne riječi

Komentara 2

DU
Deleted user
15:52 10.11.2009.

A kako to da onda najviše maloljetničkih trudnoća ima u Velikoj Britaniji koja ima spolni odgoj u školi??? Kako to da to nije riješilo problem tamo a navodno će ovdje? Ili možda ipak nije sve u spolnom odgoju....

Avatar punkufer
punkufer
11:32 05.11.2009.

2500 maloljetničkih trudnoća = 5000 upropaštenih života. Maloljetnici po definiciji nisu u stanju upravljati svojim životom zbog psihičke i emotivne nezrelosti. Umjesto da dovrše školovanje, sazriju kao osobe moraju se tako nespremne baviti s djecom, a još su i same djeca. S druge strane, ta tek začeta djeca neće za roditelje imati ozbiljne, zrele i ispunjene ljude već nesigurne, potresene i zbunjene tinejdžere. Krasno! Uz to, barem pola će ih ostati samohranim majkama i odgajati djecu izvan braka u materijalno nesređenim i emotivno nestabilnim okolnostima. To se sve može zahvaliti uništavanju obitelji kao osnovne društvene jednice i braka kao institucije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?