Hrvate posao jako izmori. Kad stignu kući, iscrpljeni se sruše, pa
kućanski poslovi padaju u drugi plan i budu odgođeni “za sutra”.
Muškarci si mogu priuštiti luksuz da se izvale pred televizorom, ali
žene na takvo što mogu zaboraviti - na njihova leđa pada briga za
djecu. Nije stoga ni čudno što su Hrvati, prema statistikama, među
najnezadovoljnijim nacijama u Europi. Preliminarni rezultati velikog
istraživanja Europske agencije za unapređenje kvalitete života i radnih
uvjeta, provedenog u 31 državi - 27 članica EU te tri zemlje
kandidatkinje - zapravo ne iznenađuju.
Ljudi su zadovoljniji ako više zarađuju, ako su obrazovaniji ali i ako
imaju partnera i dijete. Sreća je pak puki osjećaj i dolazi iznutra. I
dok su Hrvati osmi po razini nezadovoljstva, lošiji od Rumunja, Čeha,
Estonaca... osjećaj sreće kod nas je tek nešto niži od europskog
prosjeka. Da novac nije sve pokazuje “obrtanje teza” kod Skandinavaca.
Danci, Šveđani i Finci mogu biti najzadovoljniji od svih, no ne
osjećaju se baš pretjerano sretno. Bugari su najlošije prošli - oni su
najnesretniji i najnezadovoljniji.
U prihodima je Hrvatska pretekla većinu novih članica EU (Mađarsku,
Slovačku..), ali znatno kaska za Slovenijom. U Hrvatskoj, više nego i u
jednoj drugoj državi, uz Makedoniju, polovica stanovništva bori se sa
siromaštvom tako što uzgaja hranu, a domaći je specifikum da u
najsiromašnijim slojevima u istom domaćinstvu žive tri generacije.
Razina energije kod prosječnog Hrvata je niska - vrlo teško balansira
između posla i privatnog života. Posao ne trpi, ali privatni život -
jako. (S. Ve.)
SREĆA NACIJE
Hrvati umorni i bez privatnog života
