Više od tri četvrtine građana EU u dobi od 15 i više godina su nepušači, dok 19,2% građana puši svakodnevno, a njih 4,7% povremeno. Hrvatska se nalazi u EU među zemljama vodećima po udjelu pušača na sedmom mjestu, s njih 28,7%.
Pokazuju to najnoviji podaci Eurostata za 2014., no prema drugim istraživanjima koje stručnjaci smatraju pouzdanijima, kod nas je više od trećine pušača. Prema izvješću Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, Hrvatska ima 35% pušača i na drugom je mjestu u EU po udjelu pušača nakon Grčke, u kojoj je 39% pušača.
Umirovljeni neuropsihijatar prof. Slavko Sakoman ističe da i istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazuje da je u Hrvatskoj 34% pušača, a i druga istraživanja. U svakom slučaju, prema Eurostatu, najmanje pušača u EU je u Švedskoj (16,7%), Velikoj Britaniji (17,2%), Finskoj (19,3%), Portugalu (20%), Luksemburgu (20,4%), Danskoj (20,9%) i Njemačkoj (21,7%).
Rekorderi s najvećim udjelom pušača su Bugarska, u kojoj je više od trećine pušača (34,7%), Grčka (32,6%), Austrija (30%), Slovačka (29,6%), Letonija (29,5%), Cipar (29,1%) te Hrvatska i Češka sa 28,7% pušača.
Iako su mnogi oblici raka, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti povezani s uporabom duhana, teško se iskorjenjuje u zemljama u kojima, kaže Sakoman, pravni sustav ne provodi dosljedno zakone o ograničavanju dostupnosti duhanskih proizvoda maloljetnima i u državama koje su u konfliktu između potrebe za prevencijom i toga da ne ugroze punjenje proračuna od pušenja cigareta.
U EU je nešto više od petine stanovništva EU izloženo pasivnom pušenju. Veći je udio pušača kod muškaraca nego kod žena, a najveće su razlike u Litvi, u kojoj puši 40,3% muškarca i 12,3% žena.
>> Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji
dokaz primitivne sredine