Znanstvenici s Kineske akademije znanosti otkrili su da neuroni u dijelovima mozga povezanim s pažnjom pokazuju snažniju sinkronizaciju kako su psi i ljudi postajali sve prisniji, piše Daily Mail. Međutim, psi s genom koji uzrokuje simptome slične autizmu pokazali su znatno manju sinkronizaciju. Već dugo je poznato da se ljudski mozgovi sinkroniziraju tijekom socijalnih interakcija, no ovo je prvi put da je zabilježena sinkronizacija mozga između dvije različite vrste. Kada ljudi međusobno komuniciraju, aktivnosti u mozgu i tijelu počinju se usklađivati. Na nesvjesnoj razini, otkucaji srca, disanje i aktivacija neurona postaju usklađeni s ljudima oko nas.
U svom radu, objavljenom u časopisu Advanced Science, istraživači objašnjavaju: “Tijekom socijalnih interakcija, pojedinci nisu izolirani, već su dio ‘višemozgovnog’ sustava.“ Znanstvenici su nedavno primijetili da miševi, šišmiši i majmuni također doživljavaju sličnu vrstu sinkronizacije kada komuniciraju unutar svoje vrste. No, do sada nije bilo poznato da se sinkronizacija događa između članova različitih vrsta. Kako bi provjerili je li to moguće, istraživači su opremili parove ljudi i pasa EEG monitorima kako bi zabilježili razine moždane aktivnosti. Psi su odabrani jer istraživanja pokazuju da imaju izuzetno duboku povezanost s ljudima.
Mozgovi parova zabilježeni su u različitim uvjetima, kada su bili u odvojenim prostorijama, kada su bili u istoj prostoriji bez interakcije te tijekom maženja i međusobnog gledanja u oči. Znanstvenici su otkrili da je sinkronizacija mozga bila puno izraženija tijekom interakcije nego kada su samo dijelili prostor. “Po prvi put smo pokazali da se usmjerena sinkronizacija mozga događa između ljudi i pasa, posebno u frontalnim regijama, koje su povezane s zajedničkom pažnjom,“ napisali su istraživači. Također, razina sinkronizacije znatno se povećala kroz pet dana testiranja, kako su se parovi bolje upoznavali.
U drugom eksperimentu, sudionicima je bilo rečeno da maze psa bez kontakta očima ili da samo održavaju kontakt očima bez maženja. Obje vrste interakcije povećale su razinu sinkronizacije mozga, no kontakt očima bio je povezan s većom aktivnošću u frontalnom dijelu mozga, dok je maženje aktiviralo parijetalni režanj. Zanimljivo je da je kombinacija maženja i kontakta očima stvorila snažniju sinkronizaciju nego svaka interakcija zasebno. Ovo ukazuje na to da interakcije koje uključuju više vrsta komunikacije stvaraju jaču povezanost na neuronskoj razini. Zanimljiva otkrića također su korištena za dublje razumijevanje poremećaja iz autističnog spektra. Pomoću CRISPR tehnologije za uređivanje gena, istraživači su stvorili pse s mutacijom na genu SHANK3, što je jedan od najčešćih čimbenika rizika za ovaj poremećaj.
Psi s ovom mutacijom pokazivali su jasne autistične simptome i značajno smanjenu moždanu sinkronizaciju tijekom interakcije s ljudima. Koautor studije, dr. Yong Zhang, rekao je: “Poremećena sinkronizacija mozga mogla bi biti korištena kao biomarker za autizam.“ Ipak, neočekivano otkriće pokazalo je da je jedna doza halucinogena LSD gotovo potpuno poništila te učinke. Psi su dobili dozu od 7,5 mikrograma LSD-a po kilogramu tjelesne težine – ekvivalentno dozi od 600 mikrograma za osobu tešku 80 kg. Dan nakon davanja LSD-a, test je ponovno proveden, a rezultati su pokazali značajno povećanje sinkronizacije u parijetalnim i frontalnim regijama mozga. Znanstvenici kažu da bi ova otkrića mogla otvoriti put za liječenje ili nošenje s nekim simptomima poremećaja iz autističnog spektra kod ljudi.
'Titan je naš nježni div, svi koji ga nisu htjeli ne znaju što su propustili'
