S vinarijom Podrum Tolj susreli smo se pred koju godinu kada nam je u ruke stigao njihovo vino od trnjka. Bili smo slušali o novom životu sorte poznatom uglavnom kao 'ljubavnik' puno poznatije blatine a koji je sada hrabro napravio prve korake da blatinu možda čak i zamijeni. I nismo se nimalo u Prozračcu, kako u Podrumu Tolj zovu vino od trnjka, razočarali. Suprotno oduševili smo se tada slojevitim vinom gdje je dojam bio da se vino pretvara malo u bogati voćni kolač, pa malo u čokoladu, pa u šalicu kakvih kupina, a istodobno snažnog karaktera i moćno. Zaista sjajno vino. I nismo se zapravo tome čudili, jer Podrum Tolj hercegovačka vinarija iz Blatnice pored Čitluka, a kakva vina iz tog podneblja dolaze znamo već iz brojnih primjera. Škrta kršovita zemlja koja će natjerati svakoga onoga tko je obrađuje da sve da od sebe ne bi li nešto od nje dobio može dati samo grožđe koje neće dopustiti ništa osim duboko karakternog vina kakva su blatine, žilavke, a evo sada i trnjci.
I prije nego smo tada probali Toljev Prozračac nešto nam je uzelo dodatno vrijeme. A to je prezentacija, vino dolazi u boci na kojoj je etiketa gdje je ime Tolj ispisano bosančicom, starim pismom s područja Bosne i Hercegovine. Logika je jasna, upravo na Prozračcu, položaju gdje se nalazi dio vinograda obitelji Tolj, danas se to zovu Bakri, nalaze se i stećci, srednjevjekovni spomenici predacima ljudi tog područja, Komlinovićima – Pavlu, Ivanišu i Grguru. I sada je Josip Tolj došao sa svojim vinima u Zagreb na radionicu u domu Češka beseda, u organizaciji Vjekoslava Madunića a pod stručnim vodstvom vinskog znalca Darka Lugarića. Bila je to prilika da se probaju i druga vina Podruma Tolj a imalo se i što probati. Žilavka Kosara berbe 2022. vino je imena također povijesne konotacije nazvano prema dukljanskoj kneginji koja je bila i makedonskom princezom. I kao što se Kosara zaljubila u dukljanskoj kneza Vladimira, tako nije teško zaljubiti se i u ovo vino. Ne možemo se umoriti od ponavljanja kako su žilavka i njezina vina autentična, plemenita porijekla, jer bilo je to prvo vino potvrđenog zemljopisnog porijekla u bivšoj državi. I vino nekadašnjeg establishmenta. Vidi se i zašto.
Brojne arome, nama se ponajprije dopala ona medna, a onda je tu i voće pa bilje, sve upakirano u zlatnožutu boju tijela koje je mineralno, ali i kremasto, interesantne strukture, iznimno pitko. Čini se lako prepoznatljiva u društvu drugih žilavki s tog područja. Sjajno vino koje pokazuje zašto je preporuka da ga se pije svježe i mlado. No, Žilavka Tolj berbe 2013. demonstracija je kako Žilavka ima potencijal starenja. Ovdje se moglo prepoznati neke zajedničke note s Kosarom, ispod patine vina koje je čuvano deset godina. Ono što je vrh ponude vina ove sorte kod Josipa Tolja jest Kavalkada iza kojeg imena stoji izborna berba, ovdje je to 2022. Vino koje je dobilo ime po srednjevjekovnoj viteškoj smotri koncentracija je sortnosti žilavke gdje je sada na zlatnožutom tijelu zelenkasti odsjaj. Praktično nema ostatka šećera pa je ova žilavka nešto potentnija, ali je nešto drugačijih aroma, sušenog sredozemnog voća, poput marelice, nešto svježe breskve, pa livadnih cvjetova. Ništa čudno da Podrum Tolj ima za svoje Žilavke Decantere 2019. i 2020. godine.
Put do degustacije blatine 'presjekli' smo Dominom Helenom, netipičnim roseom napravljenim od trnjka, blatine i nekih 20 posto muškat hamburga gdje se dobilo jedno vino strukture bitno čvršće nego bismo kod rosea navikli, i dosta jako. Valja probati u društvu, Domina Helena vino je koje poziva na razgovor, kako je to činila i sama plemkinja po kojoj je dobila ime. No, kada se razgovara o vinima iz Hercegovine, bez blatine ne ide. A kod Toljevih se ima o čemu razgovarati. Blatinu Ivaniš 2021. probali smo, recimo to tako, pretpremijerno, jer ovako mlada Blatina još ima vremena za sazrijevanje. Pa je tako bila sjajan primjer da se vidi od čega nastaju ona ikonična vina koja je teško zamijeniti za bilo koji terroir osim hercegovačkog. Obitelj Tolj svoje grožđe bere s nekoliko lokaliteta Brotnja. Riječ je o 22.800 trsova od kojih se napravi dvadesetak tisuća litara vina. S posjeda Bevanda koji se nalazi pored spomenutih položaja grožđe dolazi s 12.600 trsova istih sortimenata, prosječno daju još 10.000 litara. Mlada Blatina Ivaniš koju smo probali a koja je već naznačavala lijepim aromama tamnog voća s nešto čokolade u lijepoj strukturi tijela da će vjerojatno postati onime što je Blatina Komlin berbe 2018. koja je odležavala i u barrique bačvama. Ovdje se mlade arome pretvaraju u intenzitet, tamno voće prelazi u džemove i kompote, ukuhano voće, tamnu čokoladu pa i ponešto kave. Jasno, i utjecaj drva u kojem se primjetnom vanilijom. Puno tijelo, čvrsta struktura ali za s ne previše alkohola za ovakvo vino čine Komlin vrijednu imena koje nosi. Jer, ime je Ivaniša Komlinovića, jasno je s početkom molitve 'U ime oca i sina...' uklesano je u stećak koji stoji na grobu ovog srednjevjekovnog viteza oklopnika kakvi su jahali po Bosni i Hercgovini u srednjem vijeku. Onda to i mora biti jedno posebno vino.
I onda je tu Trnjak koji jednostavno nosi ime Prozračac, po položaju vinograda obitelji Tolj. Nitko nije imao što reći na tvrdnju da se radi o izuzetnim vinima u obje berbe, 2020. i 2022. Ponovo, kao kod Blatine, svježi Trnjak naznačava kakve su karakteristike ove zaista potentne sorte, gdje ima snažno izraženog tamnog voća, pa voćnog soka, slatkoće koja posjeća na čokoladu, sve na način da se svakim gutljajem otkriva nešto novo. A svojevrsno je iznenađenje da je berba 2018. dozrijevala jedino u inoxu a dobila je puno više dubine, još nekoliko slojeva s džemovima, kupinom, pa i voćnim kolačima jer se osjeti začina, nešto cimeta, tamne čokolade, pa čak i nešto kakaoa. Snažno vino s 15,2 posto alkohola no kojega praktično u cijelosti pokriva puno i ukusno tijelo. Treba probati kako bi ste i sami istražili kakvo je vino ovaj Trnjak. Iznenađenje je bila za nas i činjenica da monosortna vina od trnjka danas rade samo tri vinara u Hercegovini iako te sorte ima i po južnoj i srednjoj Dalmaciji, nadamo se da će vina od njega biti još. Uvijek ističemo kako je svako piće, pa tako i vino, jedan paket, cjelokupni proizvod.
Kod Tolja se radi o osobito efektnom paketu u kojem svako vino ima povijesnu vezu s osobom ili lokalitetom područja Brotnja. Dakle, riječ je o vinima s kojima se može razgovarati kako o njihovim odličnim osobinama, tako i o povijesnim pričama s kojima su povezana. Na kraju, vinska je povijest ovog kraja duga. Pokraj njihovih vinograda stećci su a tu je i Listina kneza Ladislava iz 1353. te drugi povijesni dokumenti poput onoga iz Dubrovačkog arhiva iz 1437. zapis dijaka Dražeslava u kojemu se spominje "pehar vina". - I kada ovo pisah, tada mi dade gospodin ban Tvrtko ispred sebe velikih pehar vina popiti u dobru voljum, zapisao je dijak Dražeslav na kraju povelje koju je kralj Tvrtko Kotromanić izdao upravo u Suhoj na Prozračcu godine 1430. Ondje gdje su vinogradi obitelji Tolj.
