Dohranom se pokrivaju povećane prehrambene potrebe bebe kojoj mlijeko više nije dovoljno kao jedina hrana. Dohrana bi se trebala početi uvoditi između navršenog 4. i 6. mjeseca života, ovisno o individualnim potrebama dojenčadi. Važno je istaknuti da je i u toj dobi majčino mlijeko i dalje najbolji izbor hrane. O dohrani beba uvijek se mnogo pričalo, a svako novo desetljeće donosilo je nova saznanja i nove preporuke... Isključiva mliječna prehrana, bilo da je riječ o majčinu mlijeku ili o dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje nedovoljna te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče, zbog čega je potrebno započeti s uvođenjem novih namirnica i obogaćivanjem do tada osnovne prehrane. Najčešća dvojba roditelja vezana je za vrijeme započinjanja dohrane te vrstu i način uvođenja novih namirnica.
Bitno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji određeni dan ili tjedan starosti dojenčeta, već vremenski period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih namirnica. Upravo na temelju ovih činjenica donesene su preporuke koje je razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta, a koje navode da dohrana ne bi trebala započinjati prije navršenog 17. tjedna života, a najkasnije do 26. tjedna djetetove starosti.
Osim toga, u razdoblju od 5. do 10. mjeseca (obuhvaćeno je i preporučeno razdoblje započinjanja dohrane) djeca počinju pokazivati interes za namirnice koje su različite od mlijeka, postaju otvorena za nove okuse i teksture hrane, a s rastom zubi postupno počinju razvijati i sposobnost žvakanja. Ako se zakasni s uvođenjem dohrane, odnosno preskoči djetetova zainteresiranost, moglo bi doći do toga da dijete teže prihvaća nove okuse i krutu hranu, pa počne odbijati žvakati namirnice. Nema pravila koje govori s kojom namirnicom treba započeti prehranu, ali je važno da se nemliječne namirnice uvode postupno i pojedinačno. Odabir namirnice ovisi o podneblju, tradiciji i prehrambenim navikama u pojedinoj zemlji. Ipak, dojenče obično najlakše prihvaća prirodno slatku li slanu namirnicu.
Potrebno je postupno nuditi i ostale namirnice koje će dijete nakon ustrajnog nuđenja ipak prihvatiti, a ta je raznolikost, naravno, neophodna.
Kao i odrasli, i dijete će novi okus prihvatiti mnogo lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenačka formula), zbog čega se preporučuje pomiješati novu namirnicu s već poznatom.
Novu je namirnicu najbolje prvi put dati u maloj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (tekućem), a tijekom sljedeća dva do tri dana povećavati količinu namirnice. Tijekom uvođenja dohrane bitno je pratiti ponašanje djeteta i primijetiti eventualne promjene nastale na koži i stolici. Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način.
>>Znate li kad je najbolja dob za rođenje djeteta?
