istine o dodacima

Kemijski dodaci jelima: Bez "E brojeva" hrana nezamisliva!

gastro izložba (1)
Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
19.11.2012.
u 16:00

– Dok “vičemo” na aditive, veći rizik predstavljaju oni koji su vezani za određena krivotvorenja hrane – kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

Hitno povlačenje svježe vučenih tijesta za pite i savijače novogradiškog Claruma, s rokom trajanja od 1. listopada do 1. prosinca ove godine, ponovno je pokrenulo kontroverze oko nepopularnih aditiva ili E brojeva kojima proizvođači sve češće kao s čarobnim štapićem ‘dizajniraju’ izgled, boju, trajnost, okus i miris hrane koju jedemo.

U siru da, u tijestu ne?

Neugodno iznenađeni odlukom Ministarstva poljoprivrede o povlačenju, iz Claruma su izjavljivali da se sporni aditiv Natamicin E235, koji su oni rabili u tehnološkom postupku, svakodnevno koristi u siru ili kobasicama, pa zašto ne bi i u njihovu slučaju? Nakon takvih izjava potrošači se pak opravdano pitaju koliko takvih kemijskih aditiva, koje označavamo velikim tiskanim slovom E i troznamenkastim brojem, i dalje vreba iz hrane i pića s našeg jelovnika te jesu li i koliko štetni?

Iz Hrvatske agencije za hranu objašnjavaju kako je dopuštena količina E235 određena na temelju procjene unosa tog aditiva u organizam iz svih mogućih raspoloživih izvora u prehrani, a opasnost njegove primjene povezuje se s razvojem antimikrobne rezistencije u ljudskom organizmu. Dopuštena količina tog aditiva nikako se ne odnosi na čitav proizvod, pa tako ni u sirevima i kobasicama, već samo u dubinu 5 milimetara od površine proizvoda, što je u slučaju kora za pite i savijače nemoguće postići, odgovaraju u HAH-u te ističu kako i upotrebu 317 aditiva označenih E brojem u prehrambenoj industriji regulira pravilnik usklađen s vrijedećom legislativom EU.

I dok dio znanstvenika tvrdi kako se, primjerice, s nekim E brojevima poput dodataka boje u bombonima, pudingu ili šlagu, povezuje, primjerice, hiperaktivnost kod djece, a s nekim “E” konzervansima za dulji rok namirnica, antioksidansima, emulgatorima i sredstvima za zgrušavanje – i povraćanje, kožne alergije, kancerogenost… – drugi u njima ne vide opasnost.

– Dok “vičemo” na aditive, veći su rizik oni koji su vezani za određena krivotvorenja hrane – kaže mr. sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost namirnica u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Procjene rizika

Višegodišnji projekt HZJZ-a, koji je obuhvatio ciljne skupine od više od 2000 ispitanika te analize više od 1000 uzoraka hrane pokazali su da je ugroza zdravlja putem aditiva u Hrvatskoj zanemariva ili nije jasnije izražena. Nakon što se to dokaže i procjenama rizika, koje radi HAH, bit će i znanstveno dokazano da su oni koji plaše potrošače aditivima u krivu, tvrdi on, ističući kako se za svaku kategoriju hrane ili kozmetike može reći dobra riječ ili upozoriti na određene probleme.

Primjerice, ako popijete litru osvježavajućeg bezalkoholnog pića, unijeli ste 10% više šećera od preporučenog dnevnog unosa, a manje od 0,1% nekog umjetnog bojila od preporučenog dnevnog unosa (ADI), objašnjava mr. Katalenić. Činjenica je, međutim, da se aditivima može manipulirati, što u kombinaciji sa sugestivnim reklamama potrošača ipak dovodi u zabludu.

Radi zarade i u borbi s konkurencijom da ponude nešto novo, neki proizvođači, naime, ne rabe aditive samo zbog tehnoloških potreba nego i za stvaranje niza proizvoda koji nisu ništa drugo nego svojevrsna krivotvorina nastala primjenom široke lepeze aditiva. Na tržištu tako imamo voćnih sirupa u kojima gotovo da i nema voća nego dominiraju kombinacija šećerne otopine i E163. U mesnim proizvodima (osim trajnim) fosfati i polifosfati koriste se za zadržavanje dodane vode i čuvaju postignutu konzistenciju i oblik proizvoda, no sve više od 0,22 izraženo kao P205 smanjuje kakvoću i oštećuje zdravlje potrošača.

>> Znate li kako nas trgovci varaju: Pet tajni uspješnog šopinga

Ključne riječi

Komentara 8

OB
-obrisani-
09:33 20.11.2012.

Da se čovjek hrani punozrnatim žitaricama, maslinovim uljem, orašastim plodovima, da izbjegava kruh i mliječne proizvode, ne bi uopće razmišljao o tim famoznim E-dodacima. Ako ste redovito na dijetama za mršavljenje,sama zamisao da svoju prehranu utemeljite na žitaricama može vamm se učiniti radikalnom, ali sjetite se da Kinezi već tisućama godina temelje svoju prehranu na ugljikohidratima te da jednostavno kuhane osnovne namirnice - pogotovo integralne - imaju nizak postotak masnoće, a obiluju vlaknima i nutrijentima. Jeftine su, jednostavno se pripremaju, iznimno su raznovrsne, ukusne i zasitne, pogotovo ako se uz njih jede svježe skuhan cai (jelo od povrća).

OB
-obrisani-
09:34 20.11.2012.

Zapadnjačke dijete s visokim udjelom bjelančevina samo su kratkotrajno djelotvorne. Dugoročno gledano, uskratiti tijelu ono što mu treba i zamijeniti to hranom koja je bogatija masnoćom i ima manje hranjivih sastojaka ludost je koja je osuđena neuspjeh. Neke su dijete posebno opasne jer ne ograničavaju samo unos žitarica, nego i većine mahunarki, voća i povrća, na taj nam način uskraćuju vlakna, vitamine i antioksidanse.

IM
Immanuell
09:44 20.11.2012.

Svaka zamisao o čisto tzv. ekološkoj prehrani u današnjem vremenu pada u vodu istog momenta kad je izrečena. Tvrdim to zato jer ljudi vole mliječne proizvode, konditorske proizvode, mesne proizvode, nije im sam da bace neku životinju na roštilj ili sami u avanu tuku maslac, nego se za to nema vremena, a većina voli okus industrijskih prerađevina. Volimo kulen, zimsku, hrenovke, tirolske, šunke u ovitku, pečene i dimljene vratove i karee, konzerviranu ribu, paštete, volimo jogurt, svježi sir, svježe i trajno mlijeko, slatko i kiselo vrhnje, acidofilno mlijeko, topljene i čvrste sireve, volimo bombone, čokolade, razne slatke namaze, misli, čips, smoki, štapiće, slani kikiriki, volimo slatka i žestoka alkoholna pića, pivo, vino itd., i tome sl. Tko danas može bez toga?! Rijetki ljudi, vrlo rijetki. Zato je svaka misao o nekakvoj ekološkoj čistoći prehrane utopija, obična bajka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije