Za sve one koji se nisu do sada susreli s ovom namirnicom, kopun je kastrirani pijetao. Sama riječ kopun dolazi od talijanske riječi cappone pa tako neki povijesni dokumenti kopuna spominju kao deliciju još u starom Rimu ali si ga pripisuju i Francuzi koji tvrde da su upravo oni, kao i u mnogo drugih situacija kada je riječ o hrani, upravo oni osmislili ovu deliciju.
Iako cijenjena i poznata namirnica od davnina, kopuna je do pred nekoliko godina bilo uistinu teško nabaviti ali i kušati. Najveći „ krivac“za povratak kopuna na naše stolove je tvrtka Gallus Food. Naime, kako doznajemo upravo je tvrtka Gallus Food najveći proizvođač ove francuske delicije u regiji. Tvrtka godišnje proizvede 10 tona čistog mesa koje završava u restoranima te za sada u jednom velikom hrvatskom lancu mesnica.
Najfinije od peradi
Recepte smo odavno proučili no, zanimalo nas je kako funkcionira sam uzgoj kopuna pa smo se obratili direktno Gallus Foodu.
„Kopuni zahtijevaju izrazito veliku brigu i pažnju, a razlog tome leži u činjenici da se kao pilići kastriraju u dobi od 4 tjedna. Čin kastracije je, naravno, izrazito stresan, a to se pokušava nadoknaditi iznimno dobrim uvjetima daljnjeg života ove vrste piletine. Osim što se kopuni uzgajaju isključivo na takozvanim free-range farmama gdje svojevoljno cijelog dana trčkaraju, jedu posebnu hranu, a pazi se i da im nije prevruće, kao ni prehladno“ – rekao nam je direktor ove tvrtke Marko Župa.
U daljnjem razgovoru doznajemo da su upravo ovako zahtjevni uvjeti uzgoja kopuna razlog jako malog broja farmi, a time i jako malog broja restorana koji se u Hrvatskoj mogu pohvaliti ovom slasnom delicijom.
Okusi koji pričaju sve jezike svijeta
Da se vratimo na početak naše priče, kako smo već i napomenuli način pripreme i recepti za kopuna uistinu su raznoliki. No, neki od najčešćih načina pripreme su svakako pečen u cijelosti u pećnici ili peki, tingulet (dalmatinsko jelo na žlicu), gulaš, rižoto ili pak kao punjenje u nekoj vrsti tjestenine.... kako ga god pripremili vjerujemo da će doživljaj biti isti kao onaj o kojem je pisao dubrovački književnik Marin Držić u svojoj komediji Dundo Maroje. Naime, Držić je kopunu posvetio cijeli monolog: „… Sjedeći za trpezom s mojijem Tudeškom, a pečeno bijehu donijeli – pjat, u njemu kapun. Gledam ali je guska, ali što drugo: onoliko velika kapuna moje oči nigda nijesu prije vidjele. Ispečen? Gledah ali je isprigan ali je ispečen: imaše njeku hrustu na sebi koja mi oči zanošaše, srce mi veseljaše, apetit mi otvoraše…“
Da sumiramo: nova zvijezda u usponu naše gastronomske scene je kopun. Ili cappone. Ili Chapon, kako je kušatelju drago. Ako niste do sada, svakako kušajte kopuna koji na tanjuru priča sve jezike ovog svijeta.
