Otkad je pekarnica Kroštula na tržište izbacila najbolji hrvatski panettone, potražnja za ovom blagdanskom poslasticom talijanskog podrijetla je tolika da ste prošlih godina bez prednarudžbe teško mogli do svog primjerka u atraktivnom pakiranju. Ove godine Kroštulin panettone dolazi u poznatim okusima: klasik s kandiranim voćem, čokoladni bestseller, zatim mandarina i bijela čokolada te panettone s okusom pistacija i višnje. Osim na njihovom web shopu, Kroštulin panettone od sutra može kupiti na prodajnim mjestima diljem Hrvatske, a kao i prošle godine u street food varijanti omiljene poslastice moći ćete uživati i na zagrebačkom Fuliranju.
Prehrambeni tehnolog i kreator Kroštule, Karlo Vulin, podsjetio nas je kako nastaje najbolji hrvatski panettone: – Nema težeg proizvodnog procesa u pekarstvu od izrade panettonea i to iz više razloga. Prvi je proces proizvodnje koji traje četiri dana. U tom periodu tijesto fermentira s prirodnim kvascima. To mu daje razinu kompleksnosti zbog toga što svaki stupanj promjene temperature u zraku može jako utjecati na fermentaciju. Kroz četiri dana svi parametri moraju biti savršeno posloženi. S duge strane zbog samog omjera sastojaka: na 1 kg tijesta ima više maslaca i šećera nego brašna. Cijela procedura razvoja tijesta mora biti savršena, jer u protivnom se tijesto raspadne i dobivamo smjesu kao za palačinke!
Sirovine za blagdansku poslasticu, poput brašna, kandiranog voća, paste od pistacija te žumanjaka nabavljaju se iz Italije. Maslac je hrvatskog podrijetla, mandarine dolaze iz neretvanske doline, od OPG-a Damić, a vanilija dolazi s Madagaskarska, radi se o liniji najboljeg i najekskluzivnijeg oblika vanilije na svijetu. – Proizvod se radi tako da se prvo jedan dan hrane starteri, prirodnim kvascem. Sljedeći dan radi se prvi, dan nakon toga novi zamjes nakon čega slijedi oblikovanje i pečenje. Treći se dan proizvod hladi tako da visi naopako. Mora se nabosti na šipke, okrenuti naopako i ostavlja se da se tako hladi. Inače bi kolabirao u sebe zbog svog materijala kojim je bogat. Tijesto ako ne visi naopako ne može izdržati tu težinu! – zaključuje Karlo.