Nagle promjene temperature i oscilacije, a posebno pad tlaka zraka i pojačana vlaga ovih su dana bili “okidači” brojnih zdravstvenih tegoba u meteoropata. Kronični su bolesnici – astmatičari, bronhitičari, osobe s emfizemom pluća i srčani bolesnici – više nego inače posezali za liječničkom pomoći.
Liječnici u Hitnoj pomoći bilježe više intervencija, što potvrđuje i praksa u posljednjih desetak godina otkako i u Hrvatskoj postoji bioprognoza. Svrha je bioprognoze pomoći u organizaciji preventivnih mjera za zaštitu zdravlja ugroženih skupina.
Zatajila prilagodba
Iako je na utjecaj vremena na zdravlje upozoravao još Hipokrat u staroj Grčkoj, znanost se dugo opirala toj činjenici. No, ne može se izbjeći činjenica da gotovo svi ljudi na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske uvjete. Postoje osobe kod kojih su pojava tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovito povezani s lošim vremenskim uvjetima. Oni su meteoropati, a statistike pokazuju da je gotovo svaka treća osoba na svijetu meteoropat. Kod njih zatajuju mehanizmi prilagodbe na vanjske utjecaje, a to je izraženije u žena, djece, starijih osoba te u kroničnih bolesnika. Osim na zdravlje, vrijeme utječe i na raspoloženje, ponašanje i opće osjećanje. Tegobama su uzrok nagle promjene temperatura zraka, nagli pad atmosferskog tlaka ili nagli porast vlažnosti zraka. Tad je u zraku velika koncentracija tzv. pozitivnih iona koji negativno utječu na ljudski organizam.
Razoran topli vjetar
Kad puše topli vjetar – u Europi je to fen, a u Hrvatskoj “ogulinski sindrom’ – ljudi su nervozniji, agresivniji, koncentracija im je smanjena, učinak rada je slabiji, depresivniji su... U nekim zemljama kirurzi tad izbjegavaju operacije, a neki švicarski sudovi učinak fena uzimaju kao olakotnu okolnost pri počinjenju kriminalnog djela.
>>Mjere štednje imaju ozbiljan utjecaj na zdravlje
