Takozvana "TV večera" nema baš dobru reputaciju u pogledu zdravlja. Koncept je nastao u SAD-u početkom 20. stoljeća, a ukratko se može opisati kao hrpa prerađenih gotovih obroka, punih soli i aditiva, koje su Amerikanci jeli zavaljeni u sofu, pred televizorom. Ali što ako odaberete drugačiju vrstu obroka dok gledate svoju omiljenu seriju? Možda mislite da je šareni tanjur prepun povrća i cjelovitih žitarica zdrava navika. No, poništava li jednostavan čin jedenja pred televizorom te zdrave izbore? Postoje neki indikatori koji sugeriraju da bi mogao. Istraživanja sugeriraju da navika jedenja dok gledate TV nije dobra, bez obzira na to što jedemo, piše BBC.
Znanstvenici već dugo znaju da naše šire okruženje igra ključnu ulogu u prehrambenim navikama, a postoji mnoštvo istraživanja koja pokazuju povezanost između gledanja televizije i većeg rizika od pretilosti, uglavnom zbog niže razine tjelesne aktivnosti koja dolazi s takvim sjedilačkim ponašanjem. Ali gledanje televizije može također utjecati na količinu hrane koju konzumiramo. Distrakcija je od vodećih razloga zašto možda jedemo više dok gledamo televiziju u isto vrijeme, kaže Monique Alblas, docentica komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Amsterdamu.
VEZANI ČLANCI:
To bi moglo biti zato što, kada smo zaokupljeni zanimljivom radnjom, imamo manje pažnje dostupne za jelo pa nismo svjesni tjelesnih signala koji nam govore da smo siti, što može dovesti do prejedanja. Postoji i istraživanje koje sugerira da ne pamtimo što smo pojeli kada konzumiramo hranu ispred televizora i teško procjenjujemo količinu koju smo pojeli, što bi moglo značiti da jedemo više kasnije. Alblas je otkrila da ljudi provode više vremena jedući kada gledaju televiziju istovremeno. Koristila je već postojeće podatke koje je prikupio Nizozemski institut za društvena istraživanja, za koje su ispitanici vodili dnevnik svega što su radili tijekom tjedna, uključujući jelo i gledanje televizije, pa čak i kakve su TV programe gledali.
Kada je Alblas analizirala podatke, otkrila je da su ljudi provodili više vremena jedući kada su istovremeno gledali televiziju. Također je otkrila da je ukupno vrijeme provedeno u jelu bilo duže u danima kada su istovremeno gledali televiziju i jeli, u usporedbi s danima kada su jeli bez gledanja televizije, što sugerira da nisu shvaćali koliko jedu jer su bili ometeni.
VEZANI ČLANCI:
Rezultati sami po sebi ne pokazuju nužno da su ljudi jeli više ili što su točno jeli, jer su jedino zabilježili koliko su dugo jeli. Naravno, budući da su ispitanici rezultate sami prijavljivali, ako su bili zaokupljeni nekom drugom radnjom, možda su također jednostavno pogrešno zapamtili koliko su dugo jeli. Alblas kaže da postoji istraživanje koje pokazuje da je vrijeme provedeno u jelu povezano s unosom više kalorija. "Ako ne osjetite okus hrane na isti način, možda nećete biti jednako zadovoljni, i vjerojatnije je da ćete prije posegnuti za grickalicama," kaže Floor van Meer, istraživač znanosti o podacima u Wageningen Food Safety Research u Nizozemskoj, koji je istraživao jedenje “s ometanjem” dok je radio na odjelu za socijalnu, organizacijsku i ekonomsku psihologiju na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj.
Istraživanje o ometanju: Kao neuroznanstvenik, van Meer je proveo brojna istraživanja o aktivnosti ljudskog mozga kada jedemo dok smo ometeni. U jednoj studiji, u kojoj su sudionike zamolili da zapamte ili kratak ili dug broj dok jedu, oni koji su pokušavali zapamtiti duže brojeve izvijestili su da im je hrana imala manje slatkast okus. Van Meer je također primijetio manje aktivnosti u dijelovima mozga povezanim s percepcijom okusa. "Ako ne osjetite okus hrane na isti način, možda nećete biti jednako zadovoljni, i vjerojatnije je da ćete prije posegnuti za grickalicama," kaže.
GALERIJA: Tajna za savršenu pizzu nije u sastojcima već u jednom triku u pripremi
Cilj je - hedonizam: Postoji teorija da ljudi uvijek pokušavaju postići hedonistički cilj, kaže. To znači da očekujemo određenu količinu užitka tijekom bilo kojeg dana ili aktivnosti, i ako ga ne postignemo, tražimo ga negdje drugdje. Ako TV program ne ispunjava očekivanja, možda ćemo jesti više kako bismo to nadoknadili. Naše emocionalno stanje također igra veliku ulogu u našim prehrambenim navikama.
Utjecaj reklama: Istraživanja su otkrila da izloženost reklamama za hranu također može učiniti da ljudi općenito više jedu. Ali ono što istraživače najviše zabrinjava je povezanost između reklama za hranu i konzumacije ultra-prerađene hrane, koja je povezana s pretilošću i drugim bolestima, uključujući srčane bolesti. Dokazi sugeriraju da čak i kratka izloženost reklamama za hranu može učiniti djecu sklonijom odabiru reklamiranu hranu, s ponovljenom izloženošću koja pojačava ovu preferenciju, kaže Fernanda Rauber, istraživačica u Centru za epidemiološka istraživanja u prehrani i zdravlju na Sveučilištu u São Paulu u Brazilu. Otkrila je da djeca imaju veću vjerojatnost da će jesti takvu hranu, nego minimalno prerađenu hranu dok gledaju TV.
VEZANI ČLANCI:
Kompleksan odnos između gledanja TV-a i jedenja
Odnos između gledanja televizije i jedenja je složen, čak i kada je riječ o samim učincima ometanja. Istraživanje također sugerira da ometanje može dovesti do toga da jedemo manje – ili uopće ne jedemo. Na primjer, neke osnovne škole u Nizozemskoj odlučile su skratiti školski dan i omogućiti učenicima da jedu ručak dok nastava traje. Nastava tijekom ručka obično je pasivnija, pa će čitati učenicima ili prikazivati edukativni video. Ali, mnogi roditelji primjećuju da njihova djeca dolaze kući s punim kutijama za ručak, što sugerira da su bila previše ometena da bi jela.
Ovaj učinak također je potvrđen u istraživanju s odraslima. U jednoj studiji, sudionici su gledali dvije epizode popularne serije "Prijatelji". Jedna grupa gledala je istu epizodu dvaput, a druga grupa gledala je dvije različite epizode. Tijekom druge epizode, obje grupe su dobile različite grickalice. Istraživači su otkrili da su oni koji su gledali istu epizodu dvaput unijeli dodatnih 211 kalorija u usporedbi s grupom koja je gledala dvije različite epizode. Ovo bi moglo biti zato što su bili manje ometeni, kaže Dick Stevenson, profesor psiholoških znanosti na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju.
VEZANI ČLANCI:
Drugim riječima, ako je TV koji gledamo dovoljno zanimljiv, možda ćemo zaboraviti jesti hranu ispred nas. Ali kada nam TV dosadi, možda ćemo jesti više. U drugoj studiji, sudionici su jeli različite grickalice dok gledaju ili ozbiljan dokumentarac ili prirodno-povijesni dokumentarac. Oni koji su gledali ozbiljan dokumentarac izvijestili su da su grickalice imale bolji okus. Možda je to zato što je sadržaj bio zahtjevniji za praćenje, pa su morali obratiti više pažnje na TV, kaže Stevenson. Ovo je također poznato kao "ograničena teorija pažnje," koja kaže da što više moramo obratiti pažnju na jednu stvar, manje pažnje imamo za nešto drugo.
Kada se radi o gledanju TV-a i ponašanju za vrijeme jela, količina konzumirane hrane može ovisiti i o vrsti hrane koju jedemo, kaže van Meer. U studiji koju je proveo, sudionici koji su gledali dosadan dokumentarac više su uživali u hrani nego oni koji su gledali zanimljiv dokumentarac. Istraživači su primijetili da su oni koji su gledali dosadan dokumentarac konzumirali manje čokolade od onih koji su gledali zanimljiv dokumentarac.
GALERIJA: Ljeto je idealno za uživanje u superhrani: Ovo je osam namirnica koje morate uvijek imati pri ruci!
Važno je napomenuti da sjedenje za obrokom s obitelji, bez TV-a, može pozitivno utjecati na našu prehranu, jer takvi obroci potiču svijest o onome što jedemo i smanjuju rizik od prejedanja. Razgovor s obitelji tijekom obroka može nam pomoći da sporije jedemo i da više uživamo u hrani.
Istraživanja sugeriraju da je naše ponašanje u jelu složeno i gotovo nemoguće potpuno razjasniti. Svakako, postoji više od "TV večere" od jednostavne prerađene, jako masne, jako slatke hrane. Dakle, ako sjedate kako biste pojeli zdraviju opciju, možda biste trebali razmisliti želite li zaista posegnuti za daljinskim upravljačem.
Hit iz Dugopolja: Robot pomaže konobarima posluživati hranu!
