JOGA ZA ZDRAVIJI ŽIVOT

Mirovanje i neaktivnost siguran su put u neku od bolesti

joga
Boris Šćitar
03.10.2009.
u 16:25

Uz pomoć Medical Yoga Centra Zagreb otkrivamo vam male tajne drevnoga istočnjačkog učenja o zdravlju, koje zbog svojih ljekovitih i blagotvornih učinaka ima sve više poklonika i u Hrvatskoj

U svom zanimljivom udžbeniku popularne fiziologije dr. Sarah R. Riedman s Odjela za zdravlje i tjelesni odgoj Sveučilišta u Brooklynu još je 1953. godine napisala: “Bolnička praksa pokazuje da prosječan pacijent samo 10 posto trpi od boli. Ostatak od 90 posto najčešće je - dosada.

 

Mnogi liječnici ustanovili su da se bolji osjećaji i jača želja za oporavkom rađaju u pacijentu kojemu se skrati vrijeme mirovanja u krevetu i što prije počne s kretanjem i vježbama”. Kasnija istraživanja ne samo da su potvrdila to stajalište nego je predstavljen niz dokaza da mišićna aktivnost (i kretanje općenito) imaju presudan utjecaj ne samo na oporavak bolničkih pacijenata, nego i na cjelokupno zdravlje.

Dokazano je, primjerice, da je gotovo nemoguće održati normalni kemizam krvi sve dok je bolesnik neaktivan, pa makar se trudili da dobiva bolju hranu. Naravno, sve to jednako vrijedi i za zdrave ljude. Aktivnost mišića, a osobito velikih mišićnih skupina, pomaže da se poboljšaju metabolizam, puls, krvni tlak, apetit, opće raspoloženje, mišićni tonus, pa čak i kemijski sastav krvi.

Svemu tome neurolozi još dodaju neke običnim smrtnicima komplicirane konstatacije kako “muskularni tonus energizira kortikalne centre”, što bi u prijevodu otprilike značilo da aktivnost mišića omogućuje bolje učenje, pamćenje i koncentraciju. Zašto sve to navodimo? Zato što današnja vježba - izvornog naziva pas - potiče upravo aktivnost velikih mišićnih grupa ruku, nogu i trupa, ali njezino je zdravstveno-terapijsko djelovanje mnogo šire od jačanja mišića. Slično je i s brojnim drugim vježbama, ne samo u jogi.

Njihova “skrivena” djelovanja na srce, krvotok, otpornost i opće zdravlje neusporedivo su vrjednija od onog vidljivog djelovanja na mišiće. Nažalost, ima i suprotnih učinaka. Pretjerani trening mišića može onemogućiti neke bitne fiziološke procese. No, o tome u jednom od sljedećih nastavaka...

Ključne riječi

Komentara 3

RA
radnica
09:30 04.10.2009.

Ovakav debilizam moguć je samo u Večernjem. \"Sve\" smo saznali osim kako se vježba izvodi. Pa čemu onda taj članak? Da se uklopi u ostalo mlaćenje prazne slame?

II
ii111
13:32 04.10.2009.

Koja krasna država i koji krasan list. Da magistar prava piše o tjelesnoj aktivnosti i suzbijanju bolesti vježbanjem. Vrhunac stupidnosti. Ne bi da na sudovima i odvjetništvu nema dovoljno problema. Pa hoće li više u ovoj državi novine početi prezentirati ljudima ono što struka kaže. KOJA BIZARNOST!!! Nije ni čudo što smo tu gdje jesmo. SRAMOTA!!!

MY
mymy
07:28 21.10.2010.

Vlatko Mišković (mag. iur, rođen 1950): Nakon što je magistrirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, upisao je Kineziološki fakultet i diplomirao VI stupanj temom \"Primjena joge u sportu i rekreaciji\". Potom položio sve ispite posebnog dodatnog programa i ispite poslijediplomskogaa studija, te je trenutno pred magisterijem na temu \"Zdravstveno-terapijsko djelovanje rekreacijske joge na psihosomatski status i fiziološke procese u organizmu\". Dugogodišnji novinar, te aktivan sportaš i trener, nekada višestruki državni prvak u judu i nosilac crnog majstorskog pojasa (4. Dan), dvije je godine boravio u Japanu gdje je, uz specijalizaciju juda, izučavao istočnjačke discipline meditacije, opuštanja i autogenog treninga. Unatrag 15 godina bio je redoviti vanjski suradnik Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, predavač joge studentima usmjerenja na Katedri za osnovne kineziološke transformacije

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?