Na otprilike pola puta između Zagreba i Rijeke smjestio se Gorski kotar. To idilično područje na razmeđi Mediterana, panonske unutrašnjosti i alpskog pojasa, zasigurno je bilo u prvom redu kada su se "dijelile" prirodne ljepote. Kao da su sve posebnosti i raznolikosti našle svoje mjesto baš ovdje u zelenom srcu Hrvatske. Jer kako drugačije opisati područje prebogato šumama, rijekama, jezerima, spomenicima kulture, tradicije, gastronomije, kolijevci zimskih sportova, a sve to na samo dvadesetak minuta vožnje od morske obale. Čarolija koju treba upiti svim čulima jer svaki se posjetitelj ovdje osjeća posebno. Možda zbog prirode, možda zbog stanovnika ili pak zato što su, prema legendi, i vile spavale u Gorskom kotaru. Možda su one svojim čarobnim štapićima prirodu odjenule u najljepša ruha, a svakog posjetitelja u zaljubljenika ovog dijela Lijepe naše. Stoga je i ovo područje nezaobilazan i poseban segment promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!”.
Zazvoni za sreću
Od davnina su Gorani bili posebni ljudi. Odlikuje ih hrabrost, predanost, plemenitost, smisao za humor i empatiju za sve kojima treba pomoć. Legendarni junak, hrvatski div Petar Klepac imao je sve te osobine, ali i neobičnu snagu koju je primio na Svetoj Gori. Car Leopold dodijelio mu je plemstvo za junaštvo pa su ga prozvali plemeniti. Predaja kaže da su mu neobičnu snagu i nadnaravne moći podarile vile jer ih je zaštitio od sunca dok su umorne spavale tvrdim snom nakon cjelonoćnih plesova. Na mjestu gdje mu je bila rodna kuća postavljena je drvena skulptura tog dobrog diva. O pojas je obješeno zvonce pa prolaznici uvijek pozvone jer tako se doziva sreća. Po njemu se Čabar još naziv i zavičaj Petra Klepca. Ali u tom malom slikovitom gradiću ima još mnogo toga za vidjeti. Neizostavno - Interpretacijski centar „Putovima Zrinskih i Frankopana“. Podsjetnik je to na na bogatu povijest i ostavštinu ovih slavnih obitelji koje su živjele i u ovom kraju. Riznica onoga što se ovdje čuva bogata je, ali čini se kako će ta zbirka u budućnosti samo rasti. Često se pronađu novi dokumenti, zapisi i slike koji su godinama stajali pod slojevima prašine.
Njegovo veličanstvo "gospodin medvjed"
Guste šume Gorskog kotara dom su brojnim smeđim, mrkim medvjedima. Taj neprikosnoveni vladar goranskih šuma tu je domaćin, a ljudi mogu biti njegovi gosti ako se "pristojno" ponašaju. Tada ga doista možete i vidjeti. Stoga je pokrenut program "Bear watching". Automobilom se može doći u duboku šumu do jedne od posebno izgrađenih promatračnica. Tada je potrebno samo strpljenje i čekanje jer u prirodi nema forsiranja. Najčešće se vrlo brzo pojavi medvjed ili medvjeđa obitelj pa je moguće s uzbuđenjem promatrati njihovu igru i uživanje malih medvjedića koji uče od roditelja kako postati samostalni. Bit će tu uslikano mnogo fotografija i snimljeno podosta filmića koji će zauvijek zabilježiti neobičnu uspomenu. O medvjedima, vukovima i risovima zanimljive podatke moguće je saznati u Centru za posjetitelje "Velike zvijeri" u Staroj Sušici. Tamošnji multimedijalni postav pruža osjećaj boravka u šumi te kroz promjene godišnjih doba posjetitelje uvodi u skriveni život velikih zvijeri. Jedinstveni interpretacijski centar postoji i u Crnom Lugu. Na suvremeni način ondje su prezentirane informacije o trima Sta, ali i povijesne, prirodne i tradicijske osobitosti zelenog srca Hrvatske. Zanimljivo su predstavljeni i goranski zvončari "Pesniki", proizvodnja stakla, izrada autohtonih vunenih čarapa "kopica" i još mnogo toga. U Interpretacijskom centru u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi pažnju će privući Stalni postav Prirodoslovnog muzeja Rijeka „Divljina s pogledom na more“ i Putovima Frankopana.
Još je nekoliko zanimljivih interpretacijskih centara koji su omiljeno odredište turista. Postoji li rijeka koja ima svoju rodnu kuću? Da, u Gornjim Kuparima, "Rodna kuća rijeke Kupe". Treba prijeći kanjon Sušica, a potom se staza uspinje i spušta do samog izvora - jezerca neobično tirkizne boje i nepoznate dubine očaravajuće ljepote. Ako želite saznati nešto o šindri, građevinskom materijalu tako karakterističnom za Gorski kotar, posjetite Goransku kuću znanja u selu Razloge. Tu ćete dobiti saznanja i o rukotvorinama, pletarstvu, ali i pašnjacima i pčelama kao i risu, vuku i medvjedu. Da bismo ih mogli zaštititi moramo ih upoznati pa će centri biti pravo mjesto za potrebne informacije.
Šumsko kraljevstvo Risnjak i Slonova brada
Risnjak je kraljevstvo bogatih, gustih i tajnovitih šuma. Baš one osigurale su mu "ulaznicu" u "društvo" nacionalnih parkova. Najniža mu je točka u dolini prekrasne rijeke Kupe, a prostire se na području gradova Delnice, Čabar i Bakar te općina Lokve i Čavle. Iz šumskog prostranstva izdižu se dva planinska masiva Risnjak i Snježnik. Udaljenost između njih je samo tri kilometra, a svojim kamenim "licima" gledaju se kao blizanci. Područje Nacionalnog parka Risnjak u Dinarskom je sustavu i prostire se od istočnih Alpa do Šarskog gorja. Risnjak i Snježnik su klimatska i vegetacijska granica između mora i kopna. Omiljeni su domaćim i stranim turistima, posebice planinarima. A oni će uvijek s posebnom znatiželjom i uzbuđenjem krenuti i prema Bijelim i Samarskim stijenama. To izrazito nepristupačno i teško prohodno područje pravi je mamac za sve željne adrenalina jer vrhovi su odvojeni rasjedima, pukotinama i provalijama. Proglašene su strogim prirodnim rezervatom, što je najstroži oblik zaštite prirode. Najslavniji simbol Bijelih stijena su "Kameni prsti". Pet je to prirodnih kamenih skulptura uzdignutih prema nebu. Prizor je to koji nitko ne može zaboraviti, a dokaz da je priroda najveći stvaratelj. Osim "prstiju" jedno od obilježja Bijelih stijena je dolac s "kapelicom", zatvoren okomitim stijenama u koji se ulazi kroz vrlo uzak prolaz ispod stijene zvane "Slonova brada".
Putovima Frankopana i kolijevka skijanja
Gorski je kotar prepun spomenika kulture, kurija i dvoraca. Nekadašnji su plemenitaši rado boravili u tom kraju te gradili dvorce i ljetnikovce. Bile su to njihove oaze za uživanje zbog posebne klime i zdravog, gorskog zraka. Ne zna se točno kada je izrađen kaštel Severin – najvjerojatnije početkom 16. stoljeća. Prvi su vlasnici bili Frankopani Težački. Pored dvorca nalazi se perivoj, zaštićeni spomenik parkovne arhitekture. Uz dvorac je i vidikovac s kamenom šternom, a pruža se predivan pogled na zelenu rijeku Kupu i šumska prostranstva. Kupa je u tom dijelu Primorsko-goranske županije posebno lijepa i čista. Mnogo je mjesta za kupanje i to onih skrovitih, posebnih kojih su današnji turisti toliko željni. Ali kupalište Klanac mnogima je poznato i ljeti prepuno. Tamošnji slap sam je po sebi odmor za oči i uši jer žubori neprestano, a pogled liječi dušu. No, osim plivanja u biserno čistoj rijeci moguća je i vožnja kanuima i kajacima te uživanje u raftingu, a dok uživate u vožnji rijekom oduševit će vas pogled na kurije i dvorce na obalama.
Čak sedamnaest kaštela sačinjavaju turističku rutu „Putovima Frankopana“. Pet ih je u Gorskom kotaru. Jedan je u Čabru, a jedan u Brodu na Kupi. Tu je još i dvorac Severin na Kupi, Dvorac Stara Sušica i Manastir Gomirje. Svaki poseban i svaki drugačiji. Moguće je vidjeti kako su se Frankopani i Zrinski odnosili prema prirodi, kako su sudjelovali u bitkama te prije svega željeli očuvati vlastite posjede. Zbog njihove iznimne vrijednosti te s ciljem obnove, očuvanja i zaštite materijalne i nematerijalne baštine, pokrenut je projekt „Putovima Frankopana“.
Mnogo je toga još za vidjeti u Gorskom kotaru. Etnografski muzej u malom mjestu Lič odlična je destinacija, a nezaobilazan je i Mrkopalj, kolijevka skijanja u Hrvatskoj. Tamošnje poznato skijalište Čelimbaša omiljeno je mnogima, ali tu je i sanjkalište te biatlonski centar Zagmajna. Treba obići i zaštićene krajobraze Vražjeg prolaza i Zelenog vira u Skradu te park šumu Golubinjak kod Lokava. Na području Delnica posebno je zanimljiva park šuma Japlenški vrh jer prepuna je raznog drveća, ali i endemskih biljnih vrsta. Tu obitavaju i brojne ptičje vrste, a vjeverica je bezbroj pa najmlađi uživaju u pogledu na njihove stalne igre i skokove s drva na drvo. A iza sedam brda, skriveno u šumama, smjestilo se Gerovo. Pitoreskno mjestašce u kojem je najstarija župa u Gorskom kotaru. Prekrasni kanjon Kamačnik u Vrbovskom destinacija je za pamćenje, a špilju Lokvarku i Vrelo ne smije se zaobići.
Jezerska čarolija
Lokve i Fužine dva su idilična goranska odredišta poznata po jezerima. Kad ljeti temperature dođu do usijanja, odlična destinacija za uživanje baš su Lokve i Fužine. Vide se s brze ceste i oni koji skrenu – oduševe se. Toliko je ljepote i mogućnosti za uživanje da putnici-namjernici nerijetko odustanu od svog plana i zaustave se baš uz jedno od jezera. A stanovnici malog mjesta Fužine pokazali su se kao veliki turistički znalci i još 2000. godine počeli s organizacijom dočeka Nove godine – u podne. Mnogima je to tada bilo čudno, ali ubrzo je to postalo atrakcija i 31. prosinca iz svih krajeva Hrvatske kreću rano ujutro autobusi i automobili da bi u podne u malom slikovitom mjestu uz jezero dočekali Novu godinu. I ove će godine biti tako, uz bogat program i odličnu gastro ponudu. A poznato je da u Gorskom kotaru svatko može naći nešto po svom ukusu. Specijaliteti od divljači, lovački gulaš i knedle, jela od raznih vrsta gljiva, goranski nadjev i popularne palačinke i štrudle od borovnica i ostalog šumskog voća oduševit će svakog.
Gorani su ljudi široke duše, toplog osmijeha i beskrajno gostoljubivi. Čine sve da u njihov kraj privuku što više turista jer tu se doista može uživati. I to cijelu godinu jer svako godišnje doba ima neku posebnost. Provjerite, otputite se u Gorski kotar i uvjerite se gdje je priroda tako čarobna da ćete morati doći ponovno i uvijek s radošću jer – vidjeli ste nešto novo i stvorili uspomenu zauvijek.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
