I DANAS JE ZVIJEZDA

Na današnji dan strijeljana je Mata Hari: Plesala je gola, zavodila političare, optužena za špijunažu…

Shutterstock
15.10.2024.
u 16:30

Godinama je fascinirala europsku publiku svojim senzualnim izvedbama inspiriranima istočnjačkom kulturom o kojoj, tvrde mnogi, zapravo nije imala pravih znanja

Na današnji dan 1917. godine pogubljena je najpoznatija špijunka u povijesti, slavna Mata Hari. Ova intrigantna žena rođena je kao Margaretha Geertruida Zelle 1876. godine u Nizozemskoj, u dobrostojećoj obitelji. Nakon idiličnog djetinjstva, njezin život se drastično mijenja zbog očeva bankrota i majčine smrti. U potrazi za izlazom iz nesigurnosti, sa samo 18 godina udaje se za vojničkog časnika Rudolpha MacLeoda s kojim seli u nizozemsku koloniju na Javi. Iako su imali dvoje djece, njihov brak bio je nesretan i obilježen nasiljem te su se nakon nekoliko godina razveli.

Po povratku u Europu, Margaretha odlučuje započeti novi život u Parizu. Postaje egzotična plesačica poznata pod umjetničkim imenom Mata Hari, što na malajskom jeziku znači 'oko dana'. Godinama je fascinirala europsku publiku svojim senzualnim izvedbama inspiriranima istočnjačkom kulturom o kojoj, tvrde mnogi, zapravo nije imala pravih znanja, već je na pozornici improvizirala. No, publika, posebice muška, nije imala ništa protiv toga.

Ipak, s vremenom njezina karijera plesačice kreće silaznom putanjom. Mata Hari pokušava preživjeti zahvaljujući svojim poznanstvima u visokom društvu, posebice s utjecajnim muškarcima, među kojima je bilo i političara i vojnih časnika.

GALERIJA: Kao iz bajke: Fotograf iz Velikih Zdenaca u zaboravljenoj šumi snimio 'selo Štrumpfova'

1/8

Ubrzo počinje Prvi svjetski rat koji donosi nove prilike, ali i opasnosti. Kao državljanka neutralne Nizozemske Mata Hari je često slobodno putovala između zaraćenih strana, a kako je imala poznanstva s utjecajnim ljudima i na njemačkoj i na francuskoj strani, bila je idealna kandidatkinja za obavljanje špijunskih poslova. Postoje brojne povijesne teorije o tome kako je i za koga točno špijunirala, a prema jednog od njih prvo su je 'regrutirali' Francuzi, a potom i Nijemci.

Francuske vlasti su je optužile da je radila kao dvostruka agentica, špijunirajući za Njemačku pod kodnim imenom H21, no i danas se lome koplja oko toga koliko je u optužbama bilo istine. Neki povjesničari tvrde kako Mata Hari zapravo nije dovoljno poznavala politiku da bi mogla sudjelovati u tako ozbiljnim zadacima.

VEZANI ČLANCI:

Bez obzira na to, suđenje Mata Hari bilo je iznimno medijski popraćeno i vođeno u ozračju senzacionalizma, više usmjereno na njezin osobni život nego na stvarne dokaze. Francuske vlasti željele su pronaći krivca za svoje vojne neuspjehe, a Mata Hari, s imidžem fatalne žene, savršeno je odgovarala ulozi žrtvenog jarca. Unatoč nedostatku uvjerljivih dokaza, osuđena je na smrt. 15. listopada 1917. godine je strijeljana, a legenda o njoj nastala je gotovo odmah nakon njezine smrti.

Postoje čak i različite, nedokazane teorije o posljednjim trenucima njezina života. Prema jednoj od njih, prije nego što će zapucati na nju, streljačkom vodu je poslala poljubac, a prema drugoj, prije pucanja je skinula sa sebe ogrtač i pokazala svoje golo tijelo. U nekim povijesnim zapisima stoji pak kako je prije strijeljanja bila vrlo mirna i staložena, vjerojatno jer je vjerovala da je streljački vod podmićen i da ću na nju ispaliti ćorke.

Iako mnogi povjesničari danas sumnjaju u njezinu stvarnu umiješanost u špijunažu, Mata Hari u povijesti je ostala zapamćena kao slavna špijunka o kojoj su napisane mnoge knjige i snimljeni filmovi. I danas ostaje otvoreno pitanje – je li ona doista bila špijunka ili tek žena koja se, živeći izvan društvenih normi, našla u krivo vrijeme na krivom mjestu? Ono što je sigurno jest da je njezina priča postala sinonim za dvostruki život, intrige i tragičnu sudbinu.

Depilacija brusnim papirom najnoviji je hit s društvenih mreža: Biste li isprobali?

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije