Večernjim vlakom krenu družba željeznicom do Podsuseda, gdje ih dočeka srdačnim pozdravom ljekarnik Švarc, povjerenik družtva za Samobor. Na desnoj obali Save (kuda se prevezoše splavi) bijahu u pripravi troja kola, te veselo, pače pjevajući prispješe planinci u Samobor...
Tako je o prvoj organiziranoj “laznji” pisao dr. Gjuro Pilar u zagrebačkom dnevniku Obzor 19. svibnja 1875. godine. Prvi društveni izlet u povijesti hrvatskog planinarstva odvio se dva dana prije nego što je objavljeno u tadašnjem tisku, i to u organizaciji Hrvatskog planinarskog društva, kojem je danas sljednik Hrvatski planinarski savez, a cilj je bilo upravo Samoborsko gorje, odnosno vrhovi Oštrc i Plešivica. Geolog i paleontolog Gjuro Pilar, koji je sve to i zabilježio, bio je jedan od njih 12, koliko ih se odlučilo na taj pohod, a svi su bili ugledne ličnosti toga doba. Na “laznju”, odnosno uspon 17. i 18. svibnja 1875. odlučili su se tadašnji predsjednik HPD-a, liječnik i prirodoslovac Josip Schlosser Klekovski, potpredsjednik društva, prirodoslovac, pedagog i političar Josip Torbar, trgovac i društveni djelatnik Đuro Crnadak, mineralog i petrolog Mijo Kišpatić, a drugi su sudionici, kako ih je Pilar u Obzoru nabrojao, bili Danosić, Dizdar, dr. Kolarić, dr. Pliverić, dr. Plohn, Sabarić i Šarić...
“Isprva se bilo prijavilo 25 članovah za tu laznju, no malopomalo se je broj učesnika smanjio uslijed raznih zapreka, tako da se napokon od onih koji su stalno obećali samo 12 njih na kolodvoru nađe”, zapisao je Pilar. Trasa je vodila od Ruda preko Velikog dola i Oštrca kroz Poljanice na Plešivicu te natrag u Samobor. Odlazak u planine u to doba bio je složen pothvat, kaže ekipa iz Samoborskog muzeja koja je prvi izlet tematizirala u sklopu virtualne izložbe “Tri godišnjice”, a svatko od ovih prvih izletnika put je proučavao iz gledišta svoje struke tako da je “laznja” bila prava mala znanstvena ekspedicija. Gjuro Pilar je tako sa sobom nosio instrumente te u tablicu bilježio temperaturu, tlak i nadmorsku visinu na važnijim visinskim točkama.
Izlet je organiziralo Hrvatsko planinarsko društvo, danas savez
Nakon što su, dakle, na splavi iz Podsuseda kočijama stigli do Samobora, tamo su i prespavali te potom idućeg dana već u 7 sati krenuli iz Ruda, da bi oko 8.30 bili na Oštrcu, koji Pilar opisuje kao “teže pristupni brieg domovine”.
“Slika bijaše toli dražesna da je i ne kušamo opisivati, to će i onako svatko zaželiti, da se sam tih slasti u naravi užije”, opisao je pogled s vrha. Tamo su se odmorili sat vremena i doručkovali te krenuli put Plešivice, odakle su otišli za Samobor i tek se trećeg dana vratili za Zagreb.
Obljetnice ovog izleta slave se redovito od 1965. godine, a organizira ih HPD Japetić u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom (HPS). Posljednji su izlet tako, kaže predsjednik “Japetića” Robert Cvetković, organizirali prije šest godina. HPD Japetić osnovan je 1923. kao podružnica Hrvatskog planinarskog društva (danas HPS-a), a do tad je u Samoboru djelovao povjerenik Franjo Schwartz, onaj koji je družinu prvih izletnika dočekao kod Podsuseda, a koji je na glavnom samoborskom trgu držao ljekarnu. Izlet je organiziran godinu dana nakon što je osnovan Hrvatski planinarski savez kao deveto takvo društvo u svijetu, kojem svrha nije bila osvajanje vrhova, već upoznavanje planinskih dijelova Hrvatske koji su u ono doba krili brojne nepoznanice.
– U našem fotoarhivu pronađena je fotografija planinara iz 1953. godine na zabavi kod Šoićeve kuće nakon otkrivanja ploče na Oštrcu kao spomena na prvi planinarski izlet HPD-a, no tek je 16. svibnja 1965. prvi put dostojno obilježena obljetnica prvog izleta s nekoliko stotina planinara koji su primili i spomen – značku – ističu iz Samoborskog muzeja. Na kasnijim obljetnicama znalo se okupiti i nekoliko tisuća planinara, a uz planinarenje, uvijek je tu i popratni program, izdaju se nove karte Samoborskog gorja, organiziraju se i izložbe... Sljedeća je proslava, dakle, 2025., a dotad se i sami možete uputiti tragom prvog izleta.
