Specijalist anesteziolog, dr. Rikard Lenz, ravnatelj je Poliklinike Marin Med – ustanove koja je pružatelj medicinskih usluga i zdravstvene skrbi u domeni radiologije, anesteziologije, ginekologije, urologije, neurologije, ortopedije, gastroenterologije, kardiologije, vaskularne kirurgije, plastične i rekonstruktivne kirurgije, dermatologije, nuklearne medicine te fizikalne i medicinske rehabilitacije kao i neinvazivnih kozmetičkih tretmana. Poliklinika je započela s radom prije desetak godina, i to kao partner najvećih svjetskih cruising kompanija u liječenju putnika i posade s brodova na kružnim putovanjima.
Od samog ste osnivanja težili ka zdravstvenom turizmu?
Odmah na početku htio bih naglasiti da se mi ne bavimo zdravstvenim turizmom, nego medicinom u turizmu. Možda vam se čini slično, ali razlika je velika. Poliklinika je započela s radom 2012. godine, ali je istina da se tim poslom bavimo više od 10 godina jer smo prve tri godine to radili u sklopu OB Dubrovnik gdje smo osnovali Odjel pomorske medicine koji još uvijek djeluje u Općoj bolnici.
Koliko se pacijenata do sada liječilo kod vas, jesu li to mahom stranci? Odakle dolaze, koliko u prosjeku ostaju, dolaze li u Dubrovnik ponajprije zbog zdravlja ili dolazak “upakiraju” u godišnji odmor?
Sada godišnje pregledamo oko 18.000 pacijenata od kojih je otprilike 20 posto stranih državljana. Ovaj omjer stranaca u odnosu na domaće pacijente stalno godinama opada, što nam je i drago jer to znači da nam je naše lokalno stanovništvo poklonilo svoje povjerenje te iz godine u godinu koristi naše usluge u većem broju nego prijašnjih godina. Odnos stranaca naspram domaćih opada s oko 50 posto prve godine na ovih 20 posto ove godine. To je i ono što smo željeli jer naša poliklinika je i namijenjena liječenju i dijagnostici naših sugrađana, a usluge koje pružamo našim gostima samo su nam omogućile da osiguramo naše poslovanje svih ovih godina jer su nam omogućile dodatni izvor prihoda. Odgovorno tvrdim da u Dubrovniku ne postoji zdravstveni turizam (uz iznimku Poliklinike Glavić i naše poliklinike), već se mi bavimo pružanjem medicinskih usluga turistima koji su našu zemlju došli iz potpuno drugih razloga, što mislim da je naša prednost, a ne mana. Mi samo trebamo iskoristiti pruženu priliku.
Koje sve usluge pružate, jeste li cijenama konkurentni inozemnima?
Lista usluga koje pružamo vrlo je široka, uključujući kompletnu radiologiju (MR, CT, UZV i RTG), fizikalnu terapiju, 10 stalno zaposlenih specijalista te još najmanje toliko vanjskih suradnika, operacijsku dvoranu, kompletnu gastroenterološku dijagnostiku (kolono i gastroskopija) te smještaj i njegu bolesnika. Cijene su prilagođene našem tržištu i još su uvijek dosta niže od cijena u zapadnoj Europi ili Americi, ali ipak mnogo više nego što HZZO plaća bolnicama, što je, po mom mišljenju, glavni uzrok zašto su naše javne bolnice u financijskim problemima, a posebice naša u Dubrovniku, zbog čega mi je jako krivo.
S kojim vam se problemima pacijenti najčešće obraćaju?
Najčešći zdravstveni problemi naših stranih pacijenata su nahlade, probavne smetnje i razne ozljede ali naravno bude i puno težih zdravstvenih problema koji podrazumijevaju i puno zahtjevnije liječenje, ali, naravno, u puno manjem broju.
U poliklinici provodite i genetski test za nasljedne oblike raka koji se provodi u kliničkom laboratoriju u Kaliforniji, akreditiranom od Američkog fakulteta patologije. Na koji način ta suradnja funkcionira, koliko pacijenti traže ovu uslugu, surađujete li s još nekim ustanovama iz inozemstva?
Naravno da se trudimo da svim našim korisnicima pružimo najmodernije moguće liječenje i poglavito dijagnostiku ozbiljnih i opasnih kroničnih bolesti te pokušavamo da najmoderniji testovi i lijekovi budu dostupni i našim građanima. Nažalost ta moderna i tehnološki napredna dijagnostika obično je i jako skupa te nije dostupna svima, a u isto vrijeme nije odobrena od HZZO-a te puna cijena usluge pada na račun krajnjeg korisnika.
Osim zdravstvenih, pacijentima omogućujete i usluge smještaja?
Tijekom našeg rada uvidjeli smo potrebu da korisnicima naših usluga, a koji zahtijevaju produljeno liječenje omogućimo boravak u bolesničkim sobama vrlo visokog standarda te nam se taj naš potez pokazao ispravnim jer je većina od naših sedam jednokrevetnih sobe ispunjena većim dijelom godine, ali poglavito tijekom ljetnih mjeseci.
Koliko su se Dubrovnik i okolica prometnuli u destinaciju zdravstvenog turizma?
Kao što sam već prije spomenuo, osim Poliklinike Glavić gdje pacijenti ciljano dolaze na liječenje zbog specifičnog načina liječenja te naše poliklinike gdje pružamo liječenje posadi raznih brodarskih kompanija, ne postoji, bar po mojim saznanjima, niti jedan drugi primjer zdravstvenog turizma. Da bismo postali destinacija zdravstvenog turizma, potrebna su izrazito velika ulaganja te posvećenost velikog broja subjekata za njegovu organizaciju (hoteli, direktni letovi, infrastruktura, itd.) da ne spominjem spremnost i posvećenost medicinskog osoblja koji bi pružali takve usluge, a koji već i sada ne mogu zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva za medicinskim uslugama.
Godišnje pregledamo oko 18.000 pacijenata, od kojih je oko 20 posto stranih državljana
Gdje vidite potencijale dubrovačke regije u zdravstvenom turizmu?
Osobno mislim da je šansa ne samo dubrovačke regije nego i cijele Hrvatske u razvoju dentalnog turizma (već postoji) te ponudi stacionarnog liječenja u toplicama i rehabilitacijskim centrima, eventualno i gerijatriji. Puno važniji zadatak je da iskoristimo postojeći potencijal turista koji se nalaze na našem području te maksimalno iskoristiti postojeće potencijale javnih i privatnih medicinskih ustanova da bi se pružanjem medicinskih usluga stranim državljanima ostvario prihod, a ne kao do sada obično minus na računu javnih ustanova.
Što treba učiniti da se oni i iskoriste?
Omogućiti unapređenje postojećih kapaciteta kroz javno-privatno partnerstvo i zakonski jasno urediti pružanje medicinskih usluga stranim državljanima jer danas postoje mnoge nepoznanice, posebice kada je u pitanju ostvarivanje prava građana iz EU (što je pokriveno osiguranjem), a tako i pružanjem usluga na višem standardu bolničkog smještaja.
Je li osnivanje klastera zdravstvenog turizma na području županije jedan od koraka koje bi trebalo poduzeti?
Osobno mislim da su sve inicijative dobre, ali iz osobnog iskustva ne mislim da je to pravi put jer kod nas postoji već dulje godina jedna izreka koja glasi: ako hoćeš da se nešto ne riješi, osnuj povjerenstvo.
Mislim da je najbolje da se istraže primjeri zdravstvenih ustanova koji se već bave zdravstvenim turizmom te poslušati njihove prijedloge, a onda donijeti zakonsku regulativu koja će svima omogućiti da posluju uspješno. Sve ostalo mislim da neće dovesti do željenih rezultata jer za razvoj zdravstvenog turizma potrebno je da cijela zemlja donese odluku da se razvija u tom smjeru te biti spremna uložiti velika materijalna sredstva i ljudske potencijale tek da bi dosegli postojeću konkurenciju na tom polju u svijetu. Dovoljno je poći na jedan od sajmova zdravstvenog turizma koji se stalno organiziraju u velikim središtima i vidjeti sve što konkurencija nudi. Naša šansa mogle bi biti zemlje iz okruženja, poglavito Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Albanija, gdje bi se dobrom promocijom i zajedničkim nastupom svih zainteresiranih mogao ostvariti organizirani dolazak pacijenata.
