Muzej vinogradarstva i vinarstva

Naučite kako je tekla povijest nastanka vina

Renato Šala, PZ Putniković, Shutterstock
09.11.2020.
u 13:10

Za posjetitelje je muzej otvoren i izvan sezone, do 16 sati, a ulaz se ne naplaćuje.

Do Putnikovića ćete doći kad skrenete na poluotok i vozite se od Stona prema Orebiću

Zovu ga još i carstvom vina, pa stoga nije ni čudno što je kolokvijalno nazvani prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva otvoren upravo na Pelješcu, u sklopu poljoprivredne zadruge Putniković u istoimenom selu. Prostire se na više od 800 četvornih metara i sastoji se od tri zbirke – Doma vinarske tradicije, Povijesnog razvoja loze na ovim prostorima i Vina u tradiciji življenja. Posjetitelji će tu otkriti kakvu je ulogu imalo vino u ruralnim, a kakvu u građanskim sredinama, kako su izgledale etikete, tko su slavni vinogradari i vinari, kako se nekada obrađivala zemlja, koji su se alati koristili, kakvi su običaji vezani uz vino… Spomenik je to težaku i njegovoj muci kojim se željelo pokazati koliko je potrebno zasukati rukave da bi se dobilo vino. Ovaj muzej cjelokupan je prikaz vinogradarstva i na jednom je mjestu objedinio proizvodnju od daleke povijesti do modernih dana. Zanimljivo je da su tu izloženi i eksponati iz prapovijesti poput fosila starih između 14 i 12 milijuna godina.

Za posjetitelje je otvoren i izvan sezone, do 16 sati, a ulaz se ne naplaćuje. U sklopu zadruge koja okuplja gotovo 150 peljeških vinara nalazi se i kušaonica u kojoj je moguće osim degustacija vina kušati i hladne nareske domaćih proizvođača, poput pršuta i sira, no za to se potrebno najaviti.

Spomenimo još da zadrugari iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava godišnje napune do milijun boca vina, ponajviše plavca malog.

A do Putnikovića ćete doći kad skrenete na poluotok i vozite se cestom od Stona prema Orebiću. Od Putnikovića se strmom cestom dolazi do mora u slikovito mjesto Žuljanu koje skriva jednu plažu Vučine koja slovi za jednu od najljepših na Jadranu.

Odlučite li ostati na Pelješcu i uživati u njegovim ljepotama, skrenite i u Orebić, odnosno u Mokalu, “predgrađe” turističkog Orebića. Ondje obitelj Mikulić ima boutique vinariju i kušaonicu, smještenu na strmim padinama Postupa. Ova mala vinarija godišnje proizvede oko 15 tisuća butelja plavca malog i oko šest tisuća butelja pošipa.

– U ovih nekoliko godina imali smo goste iz gotovo svih europskih zemalja i iz cijelog svijeta. Najbrojniji su gosti iz Njemačke, Austrije, Amerike i Skandinavije. Moderni gosti vrlo su educirani, žele upoznati kraj u koji dolaze, žele kušati autohtonu hranu i vina, a posebno se zanimaju za plavce, koji – poznato je – na Pelješcu daju najbolje rezultate – rekao je mladi vinar Antonio Mikulić koji je ljubav prema vinogradu i vinu naslijedio od djeda i po njemu jednom od svojih vina dao ime Don Josip.

Antonio se nakon završenog studija odlučio vratiti u rodni kraj i uključiti se u obiteljski posao.

Naime, osim vinarije Mikulići imaju i obiteljski hotel Adriatic u sklopu kojeg je i poznati a la carte restoran “Stari kapetan” u Orebiću, Mikulići su vlasnici prvog glampinga na Pelješcu, pa većinu vina prodaju u svojim objektima. No, vrata njihove vinarije otvorena su za sve vinoljupce. K tome, njihov hotel radi cijelu godinu, a noćenje stoji oko 500 kuna.

Za posjetitelje je muzej otvoren i izvan sezone, do 16 sati, a ulaz se ne naplaćuje

U sklopu zadruge, koja okuplja gotovo 150 peljeških vinara, nalazi se i kušaonica u kojoj je moguće ne samo kušati vina nego i degustirati hladne nareske domaćih proizvođača, poput pršuta i sira, no za to se potrebno najaviti.

Foto: Renato Šala, PZ Putniković, Shutterstock

Mladi vinar Antonio Mikulić nastavio je obiteljsku tradiciju

Foto: Renato Šala, PZ Putniković, Shutterstock

U Putnikoviću doznajte kako se nekada obrađivala zemlja, koji su se alati koristili, koji su običaji vezani za vino...

Foto: Renato Šala, PZ Putniković, Shutterstock

Zadrugari iz Putnikovića, Žuljane i Ponikava godišnje napune do milijun boca vina, ponajviše plavca malog

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije