Cause I’m going to Strawberry Fields, Nothing is real, And nothing to get hung about Strawberry Fields forever”... opjevali su kultni Beatlesi jagodnjak u liverpoolskom sirotištu kao mjesto zaborava, utočište iz kojega nikada ne želimo otići jer ondje se život čini tako lijepim.
I zaista, slatke, srcolike, jarkocrvene fragole, već pri prvom zagrizu, istoga nas trenutka vraćaju u “Zemlju smiješka”. Kako i ne bi, kada jagoda (lat. Fragaria L.) zapravo spada u porodicu ruža (Rosaceae). Tako zanosna okusom, neodoljiva izgledom. Delikatna, no istodobno moćna i sočna, obožavana jagoda, iznimno je zdrava, sadrži čak 90 posto vode i tek u tragovima šećera, masnoće i celuloze, stoga je idealna za održavanje vitke linije. Prava je okrepljujuća bombica, bogata kalijem blagotvornim za živčani sustav, bubrege i tlak, kalcijem i fosforom, dobrima za kosti, magnezijem, učinkovitim protiv stresa, ali i željezom, koji daje energiju našim mišićima. Plod sadrži i eterična ulja, tanin, limunsku, vinsku i salicilnu kiselinu i vitamin C. Svježe ubrana, ublažava i posljedice opeklina od sunca. Pučka medicina preporučuje plod šumske jagode kod proljetnog umora, slabe cirkulacije, bolesti jetre, mjehura, tromboze.
Ljekoviti su i aromatični listovi jagode. Čaj od listova fragole miriše na limun, a djelotvoran je kod nesanice i probavnih problema. Naime, zbog visoke koncentracije tanina liječi sve vrste upala probavnog sustava. Ukratko, balansira sve tjelesne sokove. Ako niste znali, listovi šumske jagode čuvaju zdravlje zubnog mesa. Listove s divljih jagoda ubranih početkom ljeta ostavite u rakiji, koju ćete poslije razrijediti. Ovo je izvrsno sredstvo za ispiranje usne šupljine.
Desetak vrsta ove biljke rasprostranjeno je u sjevernome umjerenom pojasu, tek jedna u Čileu, dok je Fragaria vesca, odnosno šumska jagoda raširena u prostoru umjerene klime Europe i Azije, no udomaćila se i na drugim kontinentima. Riječ je o pradavnoj biljci, čije su sjemenke pronađene još u kamenom dobu. Prve sorte nastale su u Sjevernoj Americi i u Čileu, a na Stari kontinent prenesene su u 17. i 18. stoljeću. Šumskim jagodama trgovalo se i na Putu svile. Vrtni uzgoj fragole započeo je u 15. stoljeću, križanjem čileanske (Fragaria chiloensis) i virdžinijske jagode (Fragaria virginiana), dviju zemljopisno udaljenih vrsta, čime se zapravo postigla prilagodljivost različitim ekološkim uvjetima. Od tako dobivenoga hibrida potječe većina današnjih sorti. Uzgojem ove vrste jagoda predano su se bavili i u srednjemu vijeku, na dvoru Luja XIV. Jagoda je bila delicija plemstva, služila se u posebno svečanim prilikama kraljevima i plemićima.
Danas postoji preko deset tisuća sorata jagoda. Opisano je 47 vrsta jagoda, no najveći značaj ima njih 12 koje su prema broju kromosoma svrstane u četiri grupe – diploidne vrste: Fragaria vesca L. (šumska jagoda), Fragaria viridis Duch., Fragaria nilgerrensis Schlecht, Fragaria daltoniana J. Gay, Fragaria nubicola Lindl. ex Lacaita; tetraploidne vrste: Fragaria moupinensis Card., Fragaria orientalis Losink; heksaploidna vrsta: Fragaria moschata Duch; oktaploidne vrste: Fragaria. virginiana Duch. (virdžinijska jagoda), Fragaria. chiloensis Duch (čileanska jagoda), Fragaria ovalis Rydb. (ovalna jagoda), Fragaria × ananassa Duch (vrtna jagoda).
Marmolada, Madlen, Elsanta, Kortina, Peti, Kleri, Maja i Alba najbolje su nove sorte jagoda. Elsanta je stvorena u Nizozemskoj i ubraja se u najbolje sorte jagode u zapadnoj Europi, Alba je “globalna” sorta, uspijeva u svim područjima, dok su ostale nove sorte stvorene u Italiji. Kraljice svih jagoda su one samonikle “divljakuše”, apsolutne rekorderke u bogatstvu vitamina i željeza u odnosu na uzgojene im vrtne sestrice ili pak one iz staklenika. Cvjetaju bijelim cvijetom od proljeća do sredine ljeta, no dogodi se i jesenska repriza. Kod uzgojenih sorti priča je sasvim drukčija. Jagode (mjesečarke, stalnorađajuće), kažu neki, idealne su za uzgajivače amatere i poželjne jer su dostupne tijekom cijele godine.
Uzgojenim jagodama plod je veći, no energetski manje intenzivan negoli kod divljih rođakinja. Uzgajivači su, naime, povećanjem ploda dobili bitno drukčiji omjer, više vode, a manje vrijednih sastojaka. U prosjeku, jedna jagoda ima 200 sjemenki, mala smeđa zrnca koja pokrivaju njezinu površinu. Posebna je i po tome što sjemenke nosi na vanjskoj, a ne unutarnjoj strani ploda.
Divlje jagode vole polusjenovita i osunčana mjesta, šumovite predjele. U planinskim predjelima, sve do 1500 metara nadmorske visine, one jednostavno bujaju.
Šumska se jagoda razmnožava sjemenom u jesen ili izbojcima u proljeće. Plodovima ove biljke hrane se ptice i neke druge životinje pridonoseći tako rasijavanju sjemena. Mravi najbolje znaju put do šumskih jagoda. Naime, divljim jagodama najviše pogoduju tla na kojima se zadržavaju mravi i prave svoje nastambe. U narodu je poznata kao crvena jagoda, jagoda divlja, rumena malina, fragula, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rdeča jagoda, sunice, troskva...
U Hrvatskoj se jagoda uzgaja u svim krajevima, osobito na zagrebačkom području, no nadaleko je poznata i priznata ona vrgoračka, koja raste na rubovima Bunine, Rastoka i Vrgoračko-neretvanskog polja. Oko 40 posto poizvodnje jagoda u Hrvatskoj otpada upravo na vrgoračko područje. U vrijeme berbe, od sredine travnja do kraja svibnja, slave se i Dani vrgoračke jagode. Uz književnika Tina Ujevića, zaštitni znak vrgoračkoga kraja svakako su i jagode, posebne zbog zemlje na kojoj rastu, crvenice bogate željezom i prirodnim izvorima vode. I veliki je Tin u jednome stihu spominje “...A ako mu se činilo da igdje ljudska patnja nailazi milosti, bilo je u oku djeteta i na mjestu jagode...”
Vrgorčani kažu – naša je jagoda posebna, po veličini, izgledu, mirisu i okusu. I posve su u pravu. Toplo vam preporučujemo frape od vrgoračke jagode. Treba vam mlijeko, malo jogurta, vanilin šećer, trun svježe metvice i naravno, jedino i isključivo vrgoračke jagode. Usitnite ih u blenderu, poslužite s ledom i malo šlaga i prepustite se užitku. Jagode nas usrećuju i čine lijepima. Ženama pomažu u vječnoj borbi s celulitom i vitkom linijom. Bogate su vitaminima C i A, antioksidansima, koji usporavaju starenje i gubitak elastičnosti tkiva te uništavaju slobodne radikale. Šest jagoda srednje veličine zadovoljava dnevnu potrebu za vitaminom C, dok je trudnicama osam jagoda dovoljno za dnevnu dozu folne kiseline, nužne za pravilan razvoj fetusa. Redovito konzumiranje jagoda ubrzava cirkulaciju i uklanja celulit.
Prirodna maska od jagoda podiže tonus kože lica. Kašastu masu od jagoda nanesite na lice i ostavite dvadesetak minuta, potom nježno isperite mlakom, a nakon toga i hladnom vodom. U masku od jagoda možete dodati med, limun ili jogurt. Jagode će vas svakako pomladiti. I vaši će zubi zablistali, dovoljno ih je trljati jagodama. Uostalom, već i pogled na jagode stvara nam ugodu i mami osmijeh.
Osim što su čuvarice našeg zdravlja i ljepote, jagode nazivaju voćem ljubavi. Tajno su oružje zavođenja još iz vremena staroga Rima. U doba Grka i Rimljana jagoda se nije uzgajala, rasla je kao divlja biljka. Uz malo pjenušca idealna su završnica romantične večere. Imaju snažnu simboličnu, erotsku vrijednost. Zbog svog oblika i boje jagoda je simbol Venere, boginje ljubavi. Duboko se vjerovalo u ljubavnu moć jagode, prema legendi, kada se dvije jagode srasle u jednu razdijele napola pa jednu polovicu pojedete vi, a drugu polovicu vama netko srcu drag, smrtno ćete se zaljubiti jedno u drugo! U slučaju da se čarolija ipak ne dogodi, jagoda je utjeha u trenucima melankolije i tuge.
Jagode su najopojnije u ritualu zavodljivog uzajamnog hranjenja. Sjetite se scene iz filma “Devet i pol tjedana” Adriana Lynea s Kim Basinger i Mickeyem Rourkeom. Inspirirale su mnoge pjesnike i slikare, u Belgiji postoji Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda). U suvenirnici koja se nalazi u sklopu muzeja sve je u znaku jagoda, od džema od jagoda do piva s okusom ovoga voća. Simbolika jagode kroz povijest obilježena je u narodu na razne načine... Kršćani su kiticama jagoda, kao simbolima savršenosti i pravednosti, ukrašavali haljine Djevice Marije. Zbog svoje vrijednosti jagoda spada u jednu od biljnih vrsta kojima je i hrvatska pošta posvetila marku. Svoje je mjesto u filateliji dobila u ožujku 2010. godine. Autorica marke zagrebačka je slikarica i dizajnerica Sabina Rešić. I na kraju, neka vas u svibnju put nanese u Selce, na šesti Festival jagoda, gdje posjetitelje očekuju brojna slatka iznenađenja i puno zabave.
>>Slavni kuhar pripremio nam je čaroliju i iznenadio nas izjavom: Ma nisam ja nikakva zvijezda...
