Kako pravilno osmisliti jelovnik, što kupiti da bi obitelj imala uravnoteženu i zdravu ishranu, je li najvažnija cijena i još mnoga pitanja su s kojima se svakodnevno susrećemo pokušavajući izabrati najbolje, a pritom ako je moguće i uštedjeti. Posebno u ova vremena kada cijene prehrambenih proizvoda divljaju i ono što je pisalo ujutro, često poslijepodne više ne vrijedi tj. cijena je viša. Najbolje to znaju domaćice kojima je to svakodnevna zadaća, ali i mlade majke koje tek uče što je najbolje i kako svoje mališane zdravo hraniti od najranijih dana, ali i kako namirnice pripremiti na najbolji način.
Mnogi od nas kad čuju za pržene krumpiriće, čips, ali i prepečenac, kekse...odmah dobiju apetit. Žitne pahuljice, kolači i kava također su nam omiljeni. Međutim, to su namirnice s visokim količinama akrilamida. Samo rijetki među nama znaju za akrilamid i što je on zapravo. Najjednostavnije rečeno - to je kemijski spoj koji se prirodno stvara u hrani koja sadrži škrob tijekom pripreme na visokim temperaturama (iznad 120 °C). Njegova prisutnost u hrani predstavlja zabrinutost za nastanak karcinoma kod potrošača svih dobnih skupina. Budući da ta činjenica odmah izaziva strah kod potrošača, važno je provoditi kontinuiranu edukaciju o pravilnoj pripremi hrane.
Iako je gotovo nemoguće u potpunosti ukloniti akrilamid iz termički obrađene hrane koja sadrži veću količinu škroba, moguće je smanjiti njegovu količinu prikladnom termičkom obradom. Pravila su jednostavna, na primjer: tijekom prženja pridržavati se preporučenog vremena i temperature prženja te izbjegavati prekuhavanje, prekomjerno prženje i zagaranje. Pržiti proizvode od krumpira, poput toliko popularnih pomfrita i kroketa, do zlatnožute, a ne smeđe boje. Ne čuvati krumpir u hladnjaku jer se time povećava količina šećera (što može povećati nastanak akrilamida tijekom termičke obrade). Čuvati krumpir na mračnom i hladnom mjestu... Postoji nepisano, zlatno pravilo koje bismo svi trebali usvojiti, a to je „Ne dopusti da posmeđi, već samo da se zarumeni“
Birati hranu s povjerenjem mogla bi biti nemoguća misija da ne postoji kampanja „EU bira sigurnu hranu" koju u Hrvatskoj provode Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Cilj je podići razinu svijesti potrošača o tome da je hrana koju konzumiramo u Europskoj uniji i Hrvatskoj sigurna, educirati potrošače o relevantnim temama iz područja sigurnosti hrane i potaknuti ih da kritički promišljaju o svakodnevnom odabiru hrane.
Inflacija „tjera“ ljude da na policama trgovina potraže hranu na kojoj je naznačeno da je snižena i 50 posto, zbog skorog isteka roka trajanja, a taj rok vrlo često izlazi na dan sniženja ili traje do sutradan. Koliko je takva hrana sigurna za konzumaciju, koje se namirnice mogu bez bojazni kupiti, a kojih se valja kloniti?
U Centru za edukaciju i informiranje potrošača dobili smo odgovor na to svima zanimljivo pitanje:
„Važno je razlikovati oznake na proizvodu. Ako se radi o proizvodu s oznakom „najbolje upotrijebiti do” kao što su, primjerice, čokolada ili čips, nakon isteka roka nije upitna zdravstvena ispravnost te se eventualno radi o umanjenoj kvaliteti. To znači da se proizvod i dalje može konzumirati i ne bi trebao završiti kao otpad. Za razliku od toga, ako dan prije isteka roka kupimo proizvod s oznakom „upotrijebiti do” kakav je, primjerice, jogurt ili sir, za potrošača je to alarm da nakon isteka ne konzumira taj proizvod. Važno je razmišljati prilikom kupovine i o gramaži proizvoda, pa ako, primjerice, kupimo karton mlijeka dan prije isteka roka, moramo biti svjesni da ga vjerojatno nećemo uspjeti iskoristiti“.
Sadržaj nastao u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane.
