Toga poslijepodneva, 4. listopada 1883. godine, istočni terminal pariškog željezničkog kolodvora Gare de Strasbourg preplavile su rijeke ljudi. Koji trenutak kasnije tik uz prugu, uz silnu pompu, ovo će mnoštvo mahom imućnih i elegantnih Parižana, među njima i najugledniji političari, novinari i pisci, svjedočiti prvom putovanju Orient-Expressa – ikone luksuza i romantike, revolucionarnog vlaka sa spavaćim vagonima koji će otpočeti novu eru putovanja. Prvo odredište modernog vlaka bio je Istanbul, a put dug 3094 kilometra do turske metropole vodio je tračnicama preko Strasbourga, Karlsruhea, Stuttgarta, Ulma, Münchena, Beča, Budimpešte, Bukurešta i Varne sve do Bospora.
Savršen komfor bez umora
Ugledni Le Figaro tih je dana objavio tekst jednog od putnika, Georgesa Boyera, koji je ushićeno pisao: “Putovali smo na povratku iz Konstantinopola u Pariz 76 sati u savršenom komforu i bez ikakvog umora.” No, kako su putnici na prvim putovanjima morali presjedati na druge vlakove, a na posljednjoj dionici ukrcati se na brod, trebalo je proći još šest godina do uspostavljanja izravne željezničke linije Pariz – Istanbul.
I tako je te 1889. godine zaživjela najpoznatija linija u povijesti europske i svjetske željeznice čiji sjaj ne blijedi ni danas, u 21. stoljeću. Evo, ima tome koji dan otkako su u Parizu u povodu Dana europske baštine izložena tri slavna vagon-restorana Orient-Expressa, nakon što ih je francuska državna željeznička tvrtka SNCF temeljito obnovila.
– Za potrebe restauracije proučavali smo arhive kako bismo pronašli originalne nacrte i uzorke. Za taj posao angažirali smo iznimne obrtnike – otkrio je Guillaume de Saint Lager, izvršni direktor društva Orient-Express koje upravlja baštinom ove linije.
Nazivali su ga kraljem svih vlakova, ali i vlakom kraljeva. Ne bez razloga: njime su putovale sve europske okrunjene glave s kraja 19. i početka 20. stoljeća, od belgijskog kralja Leopolda II., preko engleskih kraljeva Edwarda VII. I VIII. do švedskog kralja Gustava V. i bugarskog kralja Ferdinanda I. Vozio se njime i ruski car Nikola II., pripadnici buržoazije, diplomatskih krugova, bankari. Sve poznate osobe tog vremena barem su jednom putovale slavnim vlakom: veliki ruski književnik Lav Tolstoj, američka glumica Marlene Dietrich, brojni avanturisti i špijuni poput Lawrencea od Arabije ili pak Mate Hari.
Orient-Express plod je ideje kreativnog i inovativnog belgijskog inženjera Georgesa Nagelmackersa, i to nakon što je dosta vremena proveo u Americi gdje su napravljeni inovativni pomaci u željezničkom prometu, koji se u to doba smatrao nesigurnim prometnim sredstvom.
Nakon dugogodišnjeg studiranja modernih ideja, tamošnja dostignuća odlučio je prenijeti u Europu te je još 1876. godine utemeljio tvrtku Compagnie Internationale des Wagons-Lits koja će se baviti prijevozom putnika u vagonima za spavanje s restoranima za objed, dok bi država omogućila korištenje tračnica, postaja i lokomotiva.
Karta – današnjih 1800 eura
Unatoč brojnim financijskim problemima, njegovi inženjeri projektirali su vlak koji bi prevaljivao gotovo cijeli kontinent, a koji bi svojim putnicima ponudio ugodan, udoban i luksuzan način putovanja. Dovršen 1882., originalni Orient-Express sastojao se od četiri spavaća vagona s ukupno 58 kreveta, vagona-restorana koji je posluživao vrhunska jela te dva vagona za prtljagu putnika. U ovoj palači na tračnicama interijeri su izrađeni od najkvalitetnijih materijala. Pića su se služila u kristalnim čašama, spavalo se na svilenoj posteljini, a karta od Pariza do Istanbula stajala je u današnjoj protuvrijednosti oko 1800 eura.
Putovanje Orient-Expressa na nekoliko je godina potpuno obustavio Prvi svjetski rat, a dobar dio vagona zaplijenili su oficiri Trećeg Reicha. Vlak je zaustavljen na dan kada je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, a četiri godine kasnije, u vagonu 2419 Orient-Expressa, francuski maršal Ferdinand Foch kod Compiègnea u studenom 1918. godine primio je njemačku kapitulaciju. Godinu dana kasnije luksuzni vlak prevozio je savezničke vojnike između Pariza i Bukurešta preko Praga.
S godinama se mijenjao broj vagona, kao i rute, a gotovo da i nije bilo većeg grada u Europi koji nije bio jedna od postaja ovog poznatog vlaka. Orient-Express prolazio je kroz Francusku, Njemačku, Austriju, bivšu Jugoslaviju, Rumunjsku, Bugarsku i Tursku. Zlatno doba Orient-Expressa nastupilo je između dva svjetska rata, a upravo zahvaljujući ovom vlaku, 1925. godine sagrađen je zagrebački hotel Esplanade s ciljem pružanja vrhunskog smještaja i usluga putnicima Orient-Expressa. Naime, Zagreb nije u to vrijeme imao dovoljno kapaciteta za silne goste s luksuznog vlaka pa je odlučeno da se izgradi još jedan ekskluzivni objekt nedaleko od željezničke stanice.
Interes za ovaj tip prijevoza počinje slabjeti nakon Drugog svjetskog rata zbog razvoja brže, automobilske i zrakoplovne, industrije iako je tijekom hladnog rata predstavljao jednu od rijetkih veza Istoka i Zapada.
Nepunih stotinu godina nakon prve vožnje u svibnju 1977. godine vlasnik je pred naletom brzih modernih vlakova najprije ukinuo vožnju do Istanbula, a kasnije i još neke gradove. Najistočnija stanica od 2001. godine bio je Beč i tu će i završiti povijest najpoznatijeg vlaka na svijetu. Tih godina slavni je vlak i mijenjao ime, pokušavalo ga se nekoliko puta maknuti s tračnica i isto toliko puta vratiti. Došlo je i do malih promjena voznog reda, sve dok 2009. godine vlak nije odradio svoju posljednju vožnju.
– Velika je šteta da se u vrijeme kada putovanje željeznicom doživljava procvat ovako važna veza kroz centralnu Europu ne može održati. Brzi vlakovi su odlični, ali treba sačuvati i vlakove koji su sinonim za ugodnu vožnju. Tragično je to što je ovoj liniji došao kraj i volio bih da postoji način da se ona spasi – rekao je tada vodeći britanski stručnjak za prijevoz Christian Wolmar.
No ideja o luksuznom vlaku nije posve minula. Još krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća američki poduzetnik James Sherwood kupio je na aukciji dva originalna vagona Orient-Expressa, restaurirao ih te na njihovu temelju napravio novu luksuznu željezničku liniju Venis Simplon Orient-Express koja spaja London, Pariz i Veneciju.
Vratiti luksuz na tračnice
Jednom godišnje ova inačica Orient-Expressa zainteresiranim gostima nudi i put originalnom trasom od Pariza do Istanbula. Ova luksuzna šestodnevna pustolovina sa stajanjem i noćenjima u hotelima s 5 zvjezdica po hotelima velikih europskih gradova stoji od 6600 do 15.000 britanskih funti.
Osim ideje, ni njegova slava s godinama nije minula, a svoje mjesto u popularnoj kulturi vlak je pronašao i zahvaljujući piscima koji su u njegovu raskošnom interijeru tražili svoju inspiraciju, od Ernesta Hemingwaya do Agathe Christie, koja je ondje pronašla budućeg supruga i 1934. ispisala jedan od najpoznatijih svjetskih kriminalističkih romana “Ubojstvo u Orient-Expressu”, i tako glasoviti vlak učinili besmrtnim.
Ovoj je fami osobito pridonijela ekranizacija njezina djela, kada je 1974. redatelj Sidney Lumet snimio istoimeni film s hollywoodskim megazvijezdama poput Lauren Bacall, Ingrid Bergman, Seana Conneryja i Anthonyja Perkinsa. Bio je to film u kojem je Herculea Poirota glumio Albert Finney. No desetak godina ranije i najpoznatiji špijun svih vremena, koji nosi oznaku 007, James Bond, uskočio je u Orient-Express za potrebe filma “Iz Rusije s ljubavlju”.
Najnovija izložba, koja u svom predznaku ima i oznaku očuvanja europske baštine, posljednjih dana u Parizu okuplja tisuće poklonika iz cijelog svijeta. Svakom od njih, ali i brojnim obožavateljima vlakova diljem svijeta donijela je i nadu da će Orient-Express jednoga dana ponovno krenuti na put.
– Glavni je plan vratiti na tračnice luksuzni vlak koji bi, kao nekada, vozio do Bospora. Bit će potrebno uzeti najbolje iz prošlosti kako bi se za taj novi vlak i novo poglavlje u povijesti Orient-Expressa stvorilo nešto što je suvremeno, prilagođeno modernom načinu života i putovanja. Bit će to prilagodba modernim vagonima za spavanje – najavio je direktor društva koje upravlja baštinom Orient-Expressa pa je tako nakratko oživio povijest, ali i budućnost najpoznatijeg vlaka u povijesti.
Da, sada bi baš bio zgodan za izbjeglice iz Turske u Europu, tako da bi na relaciji Istambul - Pariz bio full popunjen !