Počela je padati noć, a brojni tamni oblaci opako su jurili nebom nadvijajući se nad gradić podno planine. Svi, staro i mlado, jure s polja i cesta kako bi se sklonili – stiže oluja. U Ogulinu oluje nisu iste kao u ostatku svijeta. To znaju čak i oblaci, pa većina brza kako bi okružila veliku planinu Klek. Oko nje im je najmilije sudarati se i kroz grmljavinu pjevati gromoglasnu pjesmu koja će dozvati – vještice, vile i vilenjake. Doletjet će užurbano iz čitavoga svijeta i uz veselu ciku, uhvatit će se vile u malo kolo, a vještice s crnim velikim šeširima, projurit će svaka na svojoj metli u želji da prestigne crne oblake da bi i one plesale, pjevale, kako bi bile što glasnije... Vile i vještice s Ogulincima žive od pamtivijeka, plešući svoj ples po zadatku... Jer svi znaju, 200 metara visoka stijena je div Klek koji je okamenjen, a njihov je zadatak galamom ga probuditi.
Još je u 17. stoljeću Ivan Valvazor, povjesničar i putopisac, zapisao je legendu o tome kako je nastala planina Klek. Davno, kada su na zemlji živjeli bogovi i divovi, nastala je svađa među njima. Bogovi su sebično svu hranu i piće zadržavali za sebe i divove ostavljali da gladuju. Divu Kleku to je dojadilo, pobunio se protiv \"nadređenih\" i zaratio s bogom Volosom koji ga je, da bi ga kaznio jer se usudio pobuniti, svojim čarobnim mačem okamenio. Prije nego što se potpuno pretvorio u gorostasnu planinu, Klek je obećao da će se jednoga dana probuditi i osvetiti. To je jedna priča, no druga će vam legenda reći da vještice, vile i vilenjaci pokušavaju probuditi okamenjenog boga Kleka koji je kažnjen iz drugog razloga. Vrzmao se oko žene boga Peruna, pa ga je ovaj silnik počeo goniti. Klek je bježao, ali nakon nekog se vremena umorio i posustao, da bi ga uhvatio na mjestu današnje planine. Strijelom ga je pogodio u nogu, a Klek se, od umora, bola i straha, okamenio. Od krvi iz njegovih žila nastao je Klečki potok koji još uvijek teče podno planine.
Klek je posebna planina, osim što je dom svih vještica svijeta, u njenoj je unutrašnjosti, pričat će vam tamošnji narod, velika hrpa dukata, a na njoj leži zmija. Blago je skriveno u utrobi planine i nitko ga do sada nije našao. No, mladići imaju prilike potražiti je jednom u stotinu godina. Tada se stijena otvori, a hrabar momak mora ući, pronaći zmiju i poljubiti je. Ona će se tada, pogađate, pretvoriti u prekrasnu kraljevnu s bogatim mirazom. Ta i ostale priče povezane su s čarobnom i mističnom planinom jer potok koji teče podno nje (ili iz nje!) dolazi do grada gdje postaje vrelo Cesarovac. Reći će vam ljudi, to je vilinska voda, jer dolazi s mjesta gdje se okupljaju vile. Ako djevojka popije vodu iz vrela, bit će zauvijek lijepa, mlada i dobra, a muškarac koji se napije vilinske vode svakako će se oženiti Ogulinkom. A upravo je tužna sudbina jedne Ogulinke dio nove legende. Usred grada je veliki 300 metara dubok ponor Dobre nazvan po djevojci Đuli. Živjela je u 16. stoljeću u imućnoj obitelji. Roditelji su je obećali starijem plemiću i ta bi priča tako i završila da vojnici u jednoj bitki, u kojoj su obližnju frankopansku kulu branili od Turaka, nisu ostali u gradu. Došao je i krajiški kapetan Milan Juraić u kojeg se Đula zaljubila. No, kada je čula da je u bitki s Turcima poginuo, od tuge za voljenim bacila se u dubok ponor. Iznad ponora, i sami možete vidjeti, u kamenu je isklesan profil muškarca koji gleda u ponor. Koliko je taj kraj bajkovit govori i priča da je čak i sam sv. Juraj imao tu posla. Šećete li se Zagorjem Ogulinskim, vidjet ćete Shmitovo jezero, duboko oko 60 metra. Možete se u njemu i okupati ili odmoriti u hladu okolnih stoljetnih borova. No, prije mnogo godina u jezeru je živio zmaj koji je uhvatio nesretnu djevojku i već ju je htio povući u tminu jezerskog dna, no doletio je sv. Juraj i spasio je. Na kamenu pored jezera, morate samo pogledati, sačuvan je otisak kopita konja njenog spasioca. I priča o vješticama stvarno ima pisani trag u sudskim spisima u Muzeju grada Zagreba, gdje su opisani slučajevi ispitivanja \"vještica\" koje su u tome kraju saslušavali. Žene su u mukama priznavale da su letjele na Klek i tamo plesale.
>> Rasa nevjerojatnih dimenzija: Tko su biblijski nefili divovi
