Potres na Baniji okupio je i pokrenuo plemenitu humanitarnu akciju brojnih chefova, ugostitelja i raznih drugih dobrotvora koji su shvatili da je po hladnoći u porušenom kraju važno stradale nahraniti. I tako su u uvjetima kada su njihovi restorani zatvoreni pronašli svoju zadovoljštinu na najbolji način, pomažući onako kako najbolje znaju – vrhunski kuhajući. Pa su tako Banijci upoznali okuse koji im do tada možda nisu bili toliko poznati, vlastitu namirnicu prezentiranu u sasvim novom ruhu, prepoznajući usput u svemu nepatvorenu dobrotu.
Među svim tim chefovima, kuharima i ugostiteljima našao se i jedan sasvim poseban restoran, potpuno drukčiji od ostalih, rekli bismo. OAZA Joyful Kitchen restoran je koji se nalazi u Radićevoj ulici u Zagrebu.
No OAZA je restoran koji ne radi jela od mesa, već se radi o vegetarijanskom restoranu koji sam proizvodi sva jela, umake, popečke i peciva koristeći visokokvalitetne namirnice. I tako promovira zdrav životni stil podučavajući o tome i u sklopu edukacija o zdravoj biljnoj prehrani, održavajući radionice kuhanja te satove joge, koji se održavaju u edukativnoj dvorani OAZA Joyful Place u sklopu restorana.
Lokacija je to u samom centru Zagreba, a odmak od ubrzanog gradskog života prenio se i u Petrinju i okolicu, gdje je OAZA pomagala u sklopu akcije Food for life. Bila je to, zapravo, nesretna podudarnost, jer njihova dobra vegetarijanska jela već su se spremala za to područje.
– Kako nam je restoran trenutačno zatvoren, radimo samo kao takeout te dostavu putem Wolta, Glova, Bolt Fooda i Pauze, odlučili smo nekoliko dana prije potresa u Petrinji i okolnim područjima organizirati crowdfunding kampanju u cilju skupljanja donacija za pripremu zdravih obroka ljudima koji su se zbog pandemije zatekli u teškoj situaciji.
No kako je odmah nakon pokretanja kampanje bio razorni potres, mobilizirali smo svoje snage i odmah sljedeći dan nakon potresa preusmjerili svoju energiju na dijeljenje obroka u Petrinji, Glini i okolnim selima koja nisu bila pokrivena drugim humanitarnim naporima – kaže osnivač restorana Filip Brničević.
Food for Life
Međutim, taj je kraj poznat po stočarstvu, svinjarstvu, na kraju, tamo se nalazi i velika mesna industrija Gavrilović. Vegetarijanska hrana za većinu je ondje bila novost, no ipak ne baš za sve. – U početku su ljudi bili u velikom šoku zbog potresa pa nisu puno ni razgovarali. Uglavnom su to bili osjećaji zahvale. Kad su malo došli k sebi, puno im je značio topli obrok i to su često isticali i zahvaljivali na tome.
Neki su od njih vegetarijanci pa im je ukusan i zdrav vege obrok bio kao melem. Tu i tamo našao bi se netko to bi pitao ima li mesa. Sve u svemu, osim komentara da su neki začini “neobični”, imali smo vrlo pozitivne povratne informacije – rekao nam je voditelj akcije Goran Pejaković. Do sada su podijelili 3500 toplih, zdravih i cjelovitih obroka iz svojeg restorana.
– Akciju Food for Life nastavljamo na području Zagreba kako bi građanima koji su u potrebi mogli osigurati topao i zdrav obrok. Za sada surađujemo s udrugom Mali zmaj i Pučkom kuhinjom Sveti Duh, koji svojim snagama prosljeđuju obroke do raznih kategorija potrebitih osoba – kaže Pejaković. Akcija Food for Life u Zagrebu pokrenuta je u ožujku prošle godine kada je potres pogodio Zagreb.
Kada pogledate OAZIN meni, na prvu ćete teško prepoznati da se radi o vegetarijanskom restoranu. Burgeri i sendviči, wrap&burger, wrap, wok, variva i dnevni meni, falafel, salate, kolači, smoothieji, sokovi… ne razlikuje se puno od konvencionalnog restorana? Pogrešno. Recimo, u Spicy Lava Burgeru nalazi se organski slanutak, organska integralna riža, cikla, crvena paprika, crveni pikantni umak domaće izrade od talijanskih pelata i tomineza, domaće majoneze sa senfom.
Peciva za sve burgere rade se od integralnog brašna. I sve to izgleda doista kao regularni burger. Slično kao i Healthy Spelty sendvič u kojem je tapenada, delikatesni namaz od zelenih maslina, avokado koji uz organski tofu daje osjećaj sitosti.
Pecivo je domaće, od pira s organskim sjemenkama suncokreta. Varivo s dahlom, mrkvom, paprikom i krumpirima pošteno će vas ugrijati i ispuniti. I pri tome sve to izuzetno lijepo izgleda, iako se, jasno, o prezentaciji vodi posebnog računa, kao u svakom restoranu.
Salate radite s maštom
– Danas su sve popularnije razne veganske varijante jela koje smo navikli jesti u mesnoj i mliječnoj varijanti, kao što su burgeri, hrenovke, naresci i drugo pa tako u našoj ponudi imamo veganski burger, čiji smo popečak napravili od mahunarki i povrća. U OAZA Joyful Kitchenu odluči smo se na domaću kuhinju, sve sami radimo – popečke, umake, peciva, kruh, itd.
Burgeri svakako zauzimaju glavno mjesto u našoj ponudi po mišljenju gostiju, no naša inačica burgera – BURGER WRAP, privukla je veliku pažnju i stekla mnoge ljubitelje – jednostavno sve što stavimo u pecivo stavimo u tortilju s konopljinim brašnom koja je također iz kućne radinosti i tako dobijemo burger wrap.
Na taj smo način zadržali sočnost i okus burgera u jednoj laganijoj i primamljivoj varijanti koju su mnogi zavoljeli – kaže voditelj restorana Alen Crnčan. Svakako je salata prvo jelo koje većini padne na pamet kada su vegetarijanci ili vegani u pitanju.
No najčešće nije tako, a Crnčan ima i preporuku za one koji salatu vole bez obzira na to jesu li vegetarijanci ili nisu.
– Čest je slučaj da su salate zadnje što oni jedu, pogotovo salate kakve većina ljudi poznaje. U klasičnoj salati uglavnom završi zelena salata, rajčica, radič, matovilac i slično. No kada uzmemo salatu kao zaseban obrok, tu zaista nema granica.
Namirnice koje su itekako dobrodošle u salatama su recimo orasi, avokado, slanutak, azuki grah, ananas, sejtan, proso, kvinoja, kruška, nar, grilani tofu, dresing od biljnog jogurta s bučinim uljem i začinima, kikiriki, grilani bademi itd. Bitno je razmisliti malo o kombiniranju aroma, okusa i boja.
Recimo uz gorke salate kao što su rikola ili radič odlično idu dresinzi s limunom, narančom ili ananasom, dok kod salata s jabukama ili kvinojom može ići neki bogatiji dresing od kikirikija i nekog neutralnog ulja i limete – govori Crnčan pa nastavlja s preporukama koje se tiču drugih jela.
– Kada govorimo o pripremi juha ili variva, često je manjak to što zaboravimo da namirnice koje koristimo ne moraju biti nužno termički obrađene na isti način. Primjerice, pastrnjak i mrkvu možemo pirjati, batat i celer ispeći, a brokulu skuhati na pari, i tada to kombinirati u povrtnu juhu ili varivo u koje smo dodali dhal grah, mahune ili grašak. A umjesto klasične zaprške, zdravija je varijanta samo pomiješati pirovo ili slanutkovo brašno s vodom i umutiti u kipuće varivo – kaže voditelj restorana OAZA Joyful Kitchen.
Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Nema bolje dijete od prosiječnog penzionera.Luk i voda.Oni umiru od pre niskog tlaka.