U svijetu medicine, radiologija se izdvaja kao jedna od najbrže rastućih i najuzbudljivijih područja. S razvojem digitalne tehnologije, radiološke metode dramatično su se promijenile, omogućujući nam da zavirimo u unutrašnjost ljudskog tijela na načine koje smo nekada smatrali znanstvenom fantastikom. No što se krije iza tih složenih strojeva i tehnologija? Tko su ljudi koji koriste ove napredne alate kako bi osigurali da dobijemo najbolju moguću medicinsku skrb? Kako se razvija ova grana medicine i što nas očekuje u budućnosti? Odgovore na ova pitanja doznali smo u razgovoru s jednim od vodećih stručnjaka u ovom polju, specijalistom radiologije i subspecijalistom intervencijske radiologije, doc . dr. sc. Josipom Ćurićem.
Specijalist ste radiologije, subspecijalist intervencijske radiologije s velikim kliničkim iskustvom. Koje je područje vašeg interesa i zašto baš radiologija?
– Zato što je radiologija jedna od grana medicine koja je u digitalnoj eri doživjela najveću transformaciju i napredak. Moderni CT i MR uređaji promijenili su i unaprijedili dijagnostiku, a samim time i liječenje velikog broja bolesti. Jedna od najbrže rastućih područja u radiologiji je intervencijska radiologija. To je minimalno invazivna grana medicine čije su metode od alternativnih i sporednih postale metode izbora, a često i jedine moguće u liječenju mnogih vaskularnih, a u posljednje vrijeme i onkoloških bolesti. Na primjer, liječenje aneurizmi abdominalne aorte koje se, umjesto velikim operativnim zahvatima, rješavaju malim rezom u preponi. Minimalne invazivne procedure su i termoablacije različitih tumora tankim iglama, koje se u tumor plasiraju perkutanim putem, obično pod kontrolom CT uređaja. Takvi pacijenti već se drugi dan mogu otpustiti iz bolnice.
Na čelu ste tima Polikliničkog odjela za radiologiju Poliklinike Medikol. Tko sve čini vaš tim i koje sve dijagnostičke postupke pacijenti mogu obaviti na vašem odjelu?
– Tim odjela za radiologiju čine subspecijalisti različitih grana radiologije, odnosno subspecijalisti neuroradiologije, ultrazvuka i intervencijske radiologije, kao i specijalisti s višegodišnjem iskustvom u području muskuloskeletne, abdominalne i torakalne radiologije. Prema tome, u Poliklinici se mogu obaviti dijagnostički postupci iz svih organskih sustava i grana radiologije, a ekspertizu će obaviti specijalisti s višegodišnjim iskustvom rada u našoj Poliklinici, ustanovi s vjerojatno najvećim volumenom dijagnostičkih postupaka, uključujući javni i privatni sektor. Skupi dijagnostički uređaji lako se mogu nabaviti i vrlo su slični u različitim medicinskim ustanovama, ali u dijagnostičkom postupku ono što čini razliku jest stručnjak koji će interpretirali sliku koju uređaj daje. To je činjenica koju je važno imati na umu pri odabiru ustanove kojoj ćete dati u ruke svoj život i zdravlje.
Što je zadatak radiološke dijagnostike? Što može danas, a nije mogla prije?
– Zadatak radiološke dijagnostike općenito je detektirati patološki proces. Danas se, zahvaljujući modernim slikovnim metodama, može dijagnosticirati puno veći broj patoloških stanja nego nekad. Kad su u pitanju onkološke bolesti, otkrivaju se u značajno ranijem stadiju, a to je ključni kriterij koji određuje preživljenje. Danas radiologija nije samo morfologija. Postoje radiološke metode kojima se može procijeniti i funkcija pojedinih organa. MR srca je takva funkcijska pretraga. Nadalje, zahvaljujući iznimno brzim MSCT uređajima, moguće je prikazati i strukture koje se miču tijekom pretrage, kao što su arterije srca, a što je nekada bilo nemoguće.
Postaje li magnetska rezonancija najbolja dijagnostička metoda?
– Magnetska rezonancija ima brojne prednosti nad ostalim metodama. Prije svega, pacijenti nisu izloženi ionizirajućem zračenju prilikom snimanja. U odnosu na CT, bolja je u razlikovanju normalnog i patološkog kod velikog broja bolesti u različitim organskim sustavima. Međutim, to ne vrijedi za sve bolesti i sva patološka stanja. U nekim situacijama CT je bio i bit će i dalje daleko bolja dijagnostička metoda. Naime, ponekad smo u svakodnevnom radu svjedoci situacija da pacijenti, bez obzira na upitnu dijagnozu, inzistiraju da im se učini MR pretraga, misleći da je to dijagnostički „Sveti gral”. To nije istina. U dijagnostičkom postupku se s razlogom kreće od jednostavnijih, jeftinijih, manje štetnih i neinvazivnih metoda. Tako se često dijagnoza postavi običnom RTG slikom koja je za neke bolesti najbolja metoda. Svaka od dijagnostičkih metoda je vrijedna, ima svoje prednosti i nedostatke, a metode su međusobno i komplementarne. Preskakanje u dijagnostičkom algoritmu može imati vrlo ozbiljne posljedice i zbog toga je važno da pacijenti izbor optimalne dijagnostičke metode prepuste profesionalcima.
Poliklinika Medikol je krajem prošle godine nabavila 640-slojni MSCT uređaj, najvišeslojniji MSCT u Hrvatskoj i jedan od pet u EU. Što će pretrage na takvom uređaju donijeti u liječenju najtežih bolesti po kojima smo po broju oboljelih u samom vrhu Europske unije?
– Radi se o jednom od najsuvremenijih CT uređaja u svijetu. Njegova je prednost upravo brzina. Zbog toga omogućuje snimanje pojedinih struktura, kao što je srce, u djeliću sekunde. Ako se radi o strukturama, koje se miču tijekom pretrage, kao što je to slučaj s koronarnim arterijama, praktički će biti nepomične tijekom snimanja. Time se značajno povećava kvaliteta dobivene slike, a time i točnost nalaza. Zbog brzine ovog uređaja ujedno je manja i doza zračenja koja se isporučuje pacijentu tijekom pretrage.
Zašto je jedan takav uređaj neprocjenjiv za rano otkrivanje raka debelog crijeva ili koronarne bolesti? Što znači pojam “neinvazivna pretraga”?
– Kad je u pitanju koronarna bolest, neinvazivno znači da se prikaz krvnih žila srca postiže bez izravne kateterizacije koronarnih arterija. Klasična angiografija je invazivna metoda koja se zbog mogućih komplikacija obavlja u bolničkim uvjetima. Podrazumijeva ulazak kateterom u tijelo, prvo u arterije prepone, a potom i u koronarne arterije. Nakon što je kateter postavljen u koronarnu arteriju, aplicira se kontrast koji omogućuje prikaz krvne žile.
S druge strane, MSCT koronarografija se izvodi kao i svaki drugi CT pregled i može se učiniti ambulantno. Eventualne komplikacije su rijetke s učestalošću kao i kod svih drugih CT pretraga. Za razliku od invazivne klasične koronarografije, MSCT koronarografija omogućava i prikaz stijenke krvne žile, a manja je i doza zračenja koju pacijent primi tijekom pretrage. Zbog svega toga, danas je MSCT koronarografija dijagnostička metoda prvog izbora u obradi pacijenata s anginoznim i angini sličnim tegobama.
Na ovom uređaju može se učiniti i virtualna kolonografija ili MSCT kolonografija koja omogućuje prikaz polipa debelog crijeva bez izravnog ulaska endoskopskim aparatom u probavni kanal. A s obzirom na to da karcinom kolona u velikom broju slučajeva nastaje iz polipa, njihovim otkrivanjem i odstranjivanjem znatno smanjujemo mogućnost nastanka karcinoma debelog crijeva.
Zašto su važni preventivni pregledi i kako napraviti ravnotežu između potrebe za preventivnim dijagnostičkim postupcima i izbjegavanja nepotrebne izloženosti zračenju?
– Preventivni dijagnostički pregledi važni su zato što omogućuju otkrivanje nekih onkoloških bolesti u asimptomatskom stadiju. Prognoza i preživljenje od većine onkoloških bolesti ovisi o tome koliko je rano bolest otkrivena. Kad se pojave simptomi, onkološka bolest često je već toliko uznapredovala da je preživljenje znatno kraće. Zbog toga je potencijalna štetnost od ionizirajućeg zračenja, kojem su pacijenti izloženi prilikom preventivnih pregleda, daleko manja od potencijalne koristi. Pritom, naravno, treba voditi računa o preporukama struke što se tiče dobi u kojoj treba početi provoditi preventive preglede. Ta dob razlikuje se ovisno o vrsti onkološke bolesti, povijesti bolesti pacijenta, genetskom naslijeđu itd.
Koje vrste preventivnih dijagnostičkih postupaka smatrate najvažnijim i zašto?
Preventivni mamografski pregled, preventivni CT pregled pluća, preventivni kolonoskopski pregled, bilo endoskopski bilo metodom CT kolonografije. Radi se o bolestima koje su svojom težinom i brojem ljudi koji od njih obolijevaju pošasti suvremenog doba. S druge strane, ako se otkriju dovoljno rano, gotovo da su u potpunosti izlječive.
Ekspanzija razvoja informatičke tehnologije rezultirala je brzim napretkom radiologije, što omogućuje pružanje usluga putem telemedicine. Poliklinika Medikol uvrštena je u službenu Mrežu telemedicinskih centara. Koje su mogućnosti telemedicine danas i u kojim slučajevima, kao i kojim pacijentima, telemedicina može biti od velike koristi?
Telemedicina sama po sebi nije medicinska struka ili specijalnost, već način na koji medicinske struke realiziraju svoju djelatnost. Telemedicina omogućuje prijenos podataka, slika ili drugih biomedicinskih signala na daljinu u realnom vremenu te konzultaciju udaljenih liječnika. Podaci se mogu poslati stručnjacima unutar ili izvan zemlje te na taj način pomoći u rješavanju zdravstvenog problema pacijenta u daleko kraćem vremenu.
Radiologija je uistinu prošla kroz izvanrednu transformaciju u posljednjih nekoliko desetljeća, pružajući pacijentima bolje dijagnostičke i terapijske mogućnosti. Iz razgovora s doc. dr. sc. Josipom Ćurićem doznali smo koliko su važni stručnjaci u interpretaciji rezultata i kako nove tehnologije mogu unaprijediti naše zdravlje. Poliklinika Medikol, sa svojim naprednim uređajima i stručnim timom, pokazuje kako suvremena radiologija može igrati ključnu ulogu u modernoj medicini, osiguravajući pacijentima najbolju moguću njegu.
Sadržaj donosimo u suradnji s Poliklinikom Medikol.
