Kada je debljina u pitanju, stanje u Hrvatskoj je poražavajuće. Posljednji rezultati Europske zdravstvene ankete (EHIS) kažu da u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
Komentare i stručno mišljenje o ovim zabrinjavajućim statistikama, ali i debljini i njezinom liječenju općenito, dala je specijalistica interne medicine, endokrinologinja i dijabetologinja doc.dr. Silvija Canecki Varžić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.
- Nažalost, prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete Hrvatska zauzima neslavno prvo mjesto prema udjelu odraslih stanovnika s prekomjernom tjelesnom težinom, odnosno, debljinom, i taj udio iznosi visokih 65 posto. Ako analiziramo raspodjelu prema spolu, postotak ženske populacije s prekomjernom tjelesnom težinom, odnosno, debljinom, iznosi 58,5 posto, a kod muškaraca je to iznimno visokih 73 posto – kaže Canecki Varžić.
Pod šifrom E66
Prema definiciji vodećih stručnih svjetskih organizacija koje se bave ovom problematikom, ističe doc.dr. Canecki Varžić, debljina se definira kao kronična, progresivna bolest koja je povezana s višestrukim štetnim zdravstvenim učincima, i upravo zbog toga je od iznimne važnosti za zdravlje pojedinca, ali i društva u cjelini.
Debljina je prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti svrstana u skupinu endokrinih, nutricijskih i metaboličkih bolesti pod šifrom E66. Mnogi su uvjerenja da su u podlozi debljine samo loše životne navike, no pitanje je je li tomu doista tako.
- Kao i kod većine drugih bolesti razvoju debljine s jedne strane doprinose genetski čimbenici, odnosno, genetska predispozicija, a s druge strane, za razvitak debljine važni su okolišni čimbenici. Na okolišne čimbenike, promjenu prehrambenih navika i adekvatnu fizičku aktivnost moguće je utjecati, za što je osnovni preduvjet kvalitetna edukacija. Nažalost, s obzirom na složene mehanizme koji vode razvitku debljine, promjena životnog stila najčešće nije dostatna – tumači doc.dr. Canecki Varžić, dodajući da ljudi koji imaju problem s debljinom trebaju potražiti pomoć liječnika te je kao i kod svake druge bolesti važno pravodobno bolest dijagnosticirati, a potom i liječiti.
Liječenje debljine je stupnjevito, naglašava liječnica, i nerijetko zahtijeva multidisciplinarni pristup, počevši od posjete obiteljskom liječniku. Prvi korak je kvalitetna edukacija o mijenjanju prehrambenih navika i fizičkoj aktivnosti. Pritom je važno napomenuti, dodaje Canecki Varžić, da u Hrvatskoj 80 posto odraslog stanovništva upražnjava tjelesnu aktivnost značajno manje od onih preporučenih 150 do 300 minuta na tjedan.
- Ako opće mjere liječenja debljine ne daju zadovoljavajuće rezultate, na raspolaganju imamo farmakološke opcije. Pritom je bitno napomenuti važnu razliku između lijekova za liječenje debljine, koji imaju dokazanu učinkovitost i sigurnost, od pomoćnih ljekovitih sredstava koja su danas u širokoj upotrebi. I kao treći korak, za selekcioniranu populaciju bolesnika, na raspolaganju su nam i kirurške metode liječenja debljine gdje je KBC Osijek u posljednjih nekoliko godina napravio važan iskorak – pojašnjava doktorica.
Povezanost s opasnim bolestima i stigmatizacija
Debljina je svojim metaboličkim, mehaničkim, ali i psihološkim učincima povezana s povećanjem rizika za razvoj niza ostalih bolesti. To su svakako, ističe liječnica, arterijska hipertenzija, šećerna bolest tipa 2, povišene razine lipida te povišeni rizik za razvitak srčanog i moždanog udara.
- No ono što se možda nedovoljno često naglašava je i povećanje rizika za niz malignih bolesti, među kojima su i one najučestalije, poput karcinoma dojke i karcinoma debelog crijeva – dodaje doktorica Canecki Varžić, napominjući ujedno da debljina dovodi i do povećanja pojavnosti bolesti koštano mišićnog sustava, kao i apneje u spavanju te naposljetku, ali ništa manje važno, debljina je povezana s povećanim rizikom od razvitka anksioznosti i depresije.
Nažalost, u slučaju debljine statistike za Hrvatsku jednako su poražavajuće i kada su u pitanju djeca. Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu da prekomjernu tjelesnu masu, odnosno, debljinu, ima čak 37 posto dječaka i 31 posto djevojčica.
- Da bi se u dovoljnoj mjeri osvijestio problem debljine i njezinih komplikacija, kao i ogroman utjecaj te bolesti na zdravstveni sustav, potrebno je potaknuti sve vrste edukacijskih aktivnosti, od onih stručnih, do javnozdravstvenih kampanja, kako bi se motiviralo bolesnike, ali i zdravstvene djelatnike na aktivniji pristup ovom problemu – govori doktorica.
- Objavu podataka o prehrambenoj navici djece u Hrvatskoj očekujemo u prvoj polovini 2022. godine. Vjerujem da će ti podaci biti od značajne pomoći u planiranju aktivnosti vezanih uz promociju zdravlja upravo u dječjoj populaciji. No pitanje prevencije debljine svakako prelazi okvire zdravstvenog sustava, i vjerujem da će se u budućnosti intenzivirati niz aktivnosti na široj društvenoj razini koje će pomoći da se ova nepovoljna statistika po pitanju debljine u Hrvatskoj u budućnosti promijeni – nadodaje Canecki Varžić.
A uz debljinu često ide i stigma, koju ljudi s prekomjernom težinom trpe u različitim oblicima.
- U današnjem svijetu, gdje postoji imperativ ljepote i vječne mladosti, doista možemo reći da su osobe s debljinom na svojevrstan način stigmatizirane. Potrebno je u prvom redu osvijestiti da se radi o ozbiljnom zdravstvenom problemu koji je potrebno dijagnosticirati, a potom i adekvatno liječiti. Za uspjeh procesa liječenja od iznimne su važnosti podrška obitelji i prijatelja – zaključuje doktorica Silvija Canecki Varžić.
Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska.
