Na spomen kiselosti organizma mnogi pomisle na lošu i neadekvatnu prehranu, unošenje premalo svježih i sezonskih namirnica, a puno previše fast fooda te proizvoda koji su krcati praznim kalorijama poput slatkiša. No, malo tko pomisli na to kako je kiselost organizma ozbiljan problem koji nas može stajati dobrog zdravlja. Potaknuti time upitali smo stručnjake koja je uopće definicija kiselosti organizma, što utječe na kiselost i na kraju kako održati organizam u ravnoteži.
Kiselost krvi
– Kiselost organizma podrazumijeva kiselost krvi koja se javlja zbog dugotrajne ili intenzivne loše i neadekvatne prehrane. Obično se povezuje s mesnom, visokoproteinskom dijetom i njezinim inačicama poput Atkinsonove dijete. Kada se količina ugljikohidrata u prehrani smanji na minimum ili potpuno isključi, tada se počnu trošiti masti za energiju. Iz masti se stvaraju kemijske tvari ketoni koji zakiseljuju krv i u krajnjem slučaju mogu dovesti čak i do smrti – upozorava nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Kiselost organizma može izazvati razne bolesti poput bolesti srca i krvožilnog sustava, raka, bubrežnih bolesti, gihta, osteoporoze i mnogih drugih, ističe nutricionistica. Dakle, važno je održavati zdrav pH krvi koji mora biti konstantan te se održavati u uskom rasponu od 7,35 i 7,45.
Što sami možemo s time u vezi napraviti za sebe? Prije svega moramo se kretati, izbjegavati cigarete i alkohol, ali i preslatku i preslanu hranu te imati uravnoteženu zdravu prehranu bogatu voćem i povrćem. Za proizvodnju kiselina u tijelu zaslužni su i lijekovi, previše mesa te prerađeni šećer i brašno. Takve namirnice svojom razgradnjom zakiseljuju organizam, a voće i povrće organizam čini alkalnim, odnosno lužnatim. Iz ovih informacija jasno je da treba naučiti razlikovati hranu koja organizam čini kiselim, odnosno lužnatim, te uz pravilnu kombinaciju namirnica održavati prirodni pH organizma.
– Namirnice životinjskog podrijetla poput mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te jaja zakiseljuju našu krv i ako su te namirnice osnova naše prehrane, svakako mogu dovesti do navedenih stanja – objašnjava Mirna Trumbetaš te izdvaja namirnice biljnog podrijetla poput zelenog lisnatog povrća koje je bogato mineralima te naginje prema lužnatosti organizma.
Limun ne zakiseljuje!
Kada govorimo o omjeru kiselih i lužnatih namirnica, nutricionisti te ostali stručnjaci imaju različita mišljenja. Dok jedni zagovaraju omjer od 40:60, drugi su nešto stroži i zalažu se za 20:80 u korist lužnatih namirnica. Naša sugovornica ističe kako je ključ u uravnoteženoj prehrani.
– Ne bih govorila u postocima. Umjerene količine namirnica životinjskog porijekla potrebne su i preporučljive, no važno je da se ne pretjera i da se ne jedu u prevelikim količinama jer u tom slučaju dolazi do zakiseljavanja organizma. Postoje vegetarijanci koji jedu sto posto namirnice biljnog podrijetla, no u nekim proizvodima, poput nadomjestaka za sir, paštete, majoneze, kečapa… pojedu toliko aditiva da, iako ne zakiseljuju svoj organizam namirnicama životinjskog podrijetla, unosom tolike količine aditiva u gotovim proizvodima pripremljenima za tu vrstu potrošača također nanose štetu svome organizmu – kaže Mirna Trumbetaš.
Da ne bi bilo zablude, kiselost organizma nema veze s kiselim namirnicama poput limuna jer kiseli okus ne znači i kiseljenje organizma.
– Negativno zakiseljavanje krvi odnosi se na namirnice životinjskog podrijetla. Voće ima voćne kiseline u sebi koje mogu smetati osobama koje imaju pojačanu želučanu kiselinu te pate od gastritisa ili čira, no to nema veze s ovim o čemu pričamo – zaključuje nutricionistica.
>> Znate li kojih sedam namirnica nutricionisti nikad neće jesti?
